JUČERAŠNJA PETOSATNA AKCIJA SFOR-a, CILJ KOJE JE BILO HVATANJE NAJTRAŽENIJEG RATNOG ZLOČINCA, NIJE USPJELA

Pola sata nakon početka akcije telefonske su veze u selu prekinute, a isključena je i struja. Pripadnici SFOR-a preuzeli su nadzor i nad svim cestama na području Čelebića i okolnih naselja. Prema provjerenim informacijama, najmanje dva SFOR-ova helikoptera spustila su se u selo Ječmište, a vrlo brzo nakon toga na tom se području čulo nekoliko detonacija. Situacija u četrdesetak kilometara udaljenom gradu Foči bila je prilično mirna iako su grad vrlo brzo preplavila oklopna vozila SFOR-a. Cijelo su se prijepodne SFOR-ova vozila iz smjera Foče kretala prema Čelebiću, koji su tijekom petosatne akcije nadlijetali helikopteri međunarodnih vojnih snaga što su doletjeli iz smjera Mostara. SFOR je blokirao i granicu s Crnom Gorom, koja je u neposrednoj blizini mjesta na kojem je izvedena neuspjela akcija uhićenja Radovana Karadžića.

Nekoliko civila koji su dopodne došli u Foču iz smjera Čelebića izjavili su da su pripadnici esforovci pregledali sve stambene i druge objekte u selu, uključujući seosku crkvu i školu. Navodno je od malobrojnih stanovnika Čelebića zatraženo da ne napuštaju objekte u kojima su se zatekli. Područje Čelebića, a posebno Ječmište, vrlo je slabo naseljeno, a ceste u tom dijelu fočanske općine uglavnom su vrlo loše i ne dopuštaju kretanje većih vozila poput vojnih transportera. Da je riječ o vrlo nepristupačnu području, govori i podatak da je to dugo vremena bilo skrovište četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića.

MUP Republike Srpske potvrdio je da policija RS nije uključena u SFOR-ovu akciju, a glasnogovornik policije nije mogao, ili znao, kazati što je cilj akcije. Zastupnici u Skupštini RS tijekom jučerašnjeg zasjedanja od potpredsjednika toga entiteta Dragana Čavića tražili su da ih detaljno obavijesti o akciji SFOR-a. Čavić nije raspolagao informacijom o detaljima akcije, priopćio je da ni ministarstvu obrane, a ni MUP-u, nije poznato što se događa. Pozivajući se na izjavu jednog očevica, kazao je da su snage SFOR-a ušle u mjesnu crkvu u Čelebićima, da je blokirana škola i da se čuju detonacije.

Prema NATO-ovim podacima, jedini konkretan rezultat jučerašnje akcije bilo je otkrivanje nekoliko tajnih skladišta oružja, što bi moglo potvrditi navode da se Karadžić i njegovi brojni tjelesni čuvari uistinu kreću na tom području. Područje Čelebića javnosti je poznato kao rodni kraj Karadžićeva bliskog suradnika iz ratnog razdoblja Velibora Ostojića, kojega se također drži odgovornim za zločine nad Bošnjacima u istočnoj Bosni. Foča, koju Srbi danas nazivaju Srbinje, poznata je kao područje u kojem se skriva najveći broj optuženih za ratne zločine. Nepristupačne planine i kanjoni, naime, pogodan su teren za skrivanje bjegunaca.

Radovan Karadžić rođen je Crnoj Gori, gdje mu i danas živi majka Jovanka, te se cijelo vrijeme pretpostavljalo da se skriva na granici Crne Gore i BiH, gdje još ima dosta pristaša. Rat u BiH dočekao je radeći u sarajevskoj bolnici Koševo, nakon čega preuzima vodstvo Srpske demokratske stranke te uskoro postaje neprijepornim političkim vođom bosanskih Srba i predsjednikom samoproglašene Republike Srpske.

Karadžić je, uz Ratka Mladića, vojnog zapovjednika vojske bosanskih Srba, bio glavni ideolog etničkog čišćenja. Uz pomoć vojne mašinerije JNA, zauzeo je 70 posto teritorija protjeravši, uz brojne masakre, sve nesrpsko stanovništvo. Većina njegova najužeg političkog i vojnog vrha, poput Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, danas je u Den Haagu ili je za njima raspisana tjeralica. Nakon Daytonskog sporazuma Karadžić je pod pritiskom međunardone zajednice bio prisljen napustiti mjesto predsjednika RS-a, a nakon što je protiv njega podnesena optužnica, povukao se u potpunu ilegalu te se proteklih pet godina krio u planinama istočne Bosne.

BRUXELLES - SFOR-ove međunarodne snage jučer su provele operaciju na položaju nedaleko od Čelebića u bosanskosrpskome entitetu usmjerenu na uhićenje ratnoga zločinca Radovana Karadžića. No na tome ga mjestu nisu pronašle, usprkos obavještajnim podatcima da bi on tamo mogao biti, doznali smo u NATO-vu sjedištu u Bruxellesu. Tijekom operacije SFOR je u nekoliko zgrada pronašao i zaplijenio protutenkovske rakete, tromblonske, minobacačke i protupješačke mine, strojnice i veliku količinu streljiva, čime je napunio tri kontejnera.

S. de Prato

Radovan Karadžić, zajedno s generalom Ratkom Mladićem, među prvim je optuženicima Haškog suda. Tadašnji predsjednik, tada još "takozvane", Republike Srpske Karadžić i glavni zapovjednik njezine vojske general Mladić optuženi su u srpnju 1995. za progon bosanskih Muslimana i Hrvata na nacionalnoj i vjerskoj osnovi te za granatiranje civilnih ciljeva, što je kvalificirano kao zločin protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava. Druga je optužnica podnesena četiri mjeseca nakon srebreničkog pokolja u kojem je pobijeno gotovo osam tisuća muslimanskih civila, a optužbama je dodan i najteži zločin - genocid. Simptomatično, učinjeno je to 16. studenoga 1995. u završnici Daytonskih pregovora, nakon kojih je Republika Srpska dobila status legalnog entiteta BiH, praktički države u državi.

U to vrijeme optužnice su bile sredstvo da se Karadžića i Mladića eliminira iz međunarodnih mirovnih pregovora, u kojima su dotad redovito sudjelovali, te da se pokaže kako Sud misli ozbiljno kažnjavati najodgovornije. Međutim, i nakon objavljivanja optužnica Radovan Karadžić još je barem dvije godine uredno dolazio u svoj ured na Palama, pokraj patrola tadašnjeg IFOR-a, današnjega SFOR-a. Nakon toga prelazi u ilegalu. A čak i kada su međunarodne snage dobile mandat za uhićenja haških optuženika, navodno nisu uspijevale ući u trag Karadžiću i Mladiću.

V. Starešina