Glas Slavonije: 07. 03. 2002.
KOLIKO STOJI NAJNOVIJE PROŠIRENJE VLADE?
Po 50.000 eura za fotelje Budiše i Trconića
ZAGREB - Porezni obveznici zasigurno sa zabrinutošću gledaju na najnovije proširenje Vlade, koje, iskustvo vladajuće koalicije nas uči, ne mora biti ni posljednje. U trenutku kada je preuzela vlast, vladajuća koalicija osnovala je novo ministarstvo - Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva, a budući da nije ukinula nijedno postojeće, nego ih je samo "preslagala" na drukčiji način, došlo se do dotad rekordne brojke od 23 člana Vlade.
Doduše, proračun za troškove rada Vlade u užem smislu (plaće, reprezentacija, uredski materijal), manji su nego za vrijeme HDZ-a, prije svega zbog toga što su za Račanovog mandata plaće članova Vlade gotovo prepolovljene. No, proračun "uže" Vlade (bez njezinih Ureda i Agencija) za 2002. - predviđen u visini 24,2 milijuna kuna, zbog dvije nove "fotelje" u Banskim dvorima i još nekog pratećeg administrativca, morat će biti povećan. Ako je prosječna plaća ministra nešto viša od 1000 eura, te ako on mjesečno poreznog obveznika stoji isto toliko - bar je tako bilo u 2001., kako proizlazi iz Vladina odgovora saborskom zastupniku na pitanje o troškovima reprezentacije - po pitanju dnevnica, službenog automobila i svega onog što se svodi pod trošak reprezentacije, to znači da će ovo proširenje Vlade stajati do konca ove godine najmanje 50.000 eura, a do kraja mandata sveukupno približno 110.000 eura. To će se, dakako, riješiti posezanjem u tzv. proračunsku pričuvu, a jedan od protuargumenata za opravdanost troškova vjerojatno će biti i potencijalni troškovi izvanrednih izbora i kolateralna šteta zaustavljanja reformi, koji su nemjerljivo veći.
Uži kabinet, koji je u početku bio skromne veličine, s četiri člana, sada će, postavljanjem Dražena Budiše za zamjenika premijera i Luke Trconića za potpredsjednika Vlade, brojiti šest. U zadnjoj hadezeovoj vladi bilo je također šest potpredsjednika Vlade, ali je veći dio njih istodobno vodio ministarstva. Naime, bila je to koncepcija tzv. državnih ministarstava (obrana, obnova, vanjski poslovi, financije), gdje su njihovi ministri po automatizmu bili i potpredsjednici Vlade. Aktualna Vlada ukinula je državna ministarstva, a potpredsjednici Vlade dobili su konkretna zaduženja. Goran Granić, kao potpredsjednik Vlade i zamjenik premijera, odgovoran je za, recimo to tako, 80 posto unutarnje i kompletnu vanjsku politiku (šef je Vladine komisije za odnose s haaškim sudom), Željka Antunović potpredsjednica je Vlade za društvene djelatnosti - ali to se svelo na medije, točnije HRT, "Vjesnik" i "Slobodnu Dalmaciju" te udruge, a potpredsjednik Slavko Linić zadužen je za gospodarstvo.
Što će od toga sada preuzeti Dražen Budiša i Luka Trconić? Prije svega, ući će u sve Vladine koordinacije koju daju konačnu riječ o zakonima koje Vlada šalje u Sabor. Međuetapa je sjednica Vlade na kojoj se javno usvaja prijedlog zakona, ali tada se više faktički ne odlučuje ni o čemu. Budiša bi trebao biti na čelu Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku - inače njegov ulazak u Vladu nema smisla. Nju sada drži Goran Granić. Trconić će se vjerojatno zadovoljiti mjestom u užem kabinetu. U tom i drugim unutarnjim tijelima Vlade odluke se donose konsenzusom, ali nije svejedno tko im predsjeda. Uži kabinet zasjeda kada se koordinacije ne mogu usuglasiti, ili je riječ o odluci koju mora donijeti isključivo uži kabinet. Takva je odluka, primjerice, bila nedavna prodaja 16 posto HT-a "Deutsche Telekoma".
S obzirom na opisani, osjetljivi mehanizam odlučivanja u Vladi i prilično napete odnose između članova užeg kabineta (Račan & Granić - Budiša), zastoji u donošenju odluka, razne blokade i ultimatumi najvjerojatnije neće biti iznimke nego pravilo.
V.MARJANOVIĆ