Tijek ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini "ukazuje na postojanje srpsko-bošnjačke nagodbe koja vodi kozmetičkim promjenama u oba bosanskohercegovačka entiteta i pretvaranju Hrvata u nacionalnu manjinu", upozorio je u ponedjeljak Ante Jelavić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora. On je dodao kako će Hrvati institucionalnim načinom zatražiti uspostavu "treće federalne jedinice". Unatoč zabrani političke djelatnosti, koju mu je izrekao dosadašnji visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, nedvojbeno je da je Jelavić ostao najutjecajniji hrvatski političar u zemlji i njegov sud je pokazatelj čemu će težiti hrvatsko političko tijelo u Bosni i Hercegovini. Stvaranje hrvatske federalne jedinice postalo bi nužno ako se Hrvatima ustavnim promjenema ne bi zajamčila konstitutivna ravnopravnost u oba entiteta Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Ustavnopravni mehanizam za zaštitu ravnopravnosti bio bi u stvaranjem dvodomnih parlamenata, pri čemu bi svaka od triju nacija u Domu naroda imala pravo uložiti veto na odluke koje se tiču njezinih vitalnih interesa. Ustraje li međunarodna zajednica na takozvanom asimetričnom rješenju koje je, suprotno odluci Ustavnog suda BiH, odobrio Petritsch, a po kojem Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne bi imala Dom naroda, sljedeća faza ustavnog razvitka u Bosni i Hercegovini bila bi obilježena borbom za političku emancipaciju hrvatskog naroda. Budućnost Hrvata, najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini, ovisit će ponajprije o njegovoj vlastitoj snazi, nadalje o potpori koju će dobivati iz matične zemlje Republike Hrvatske, o jačini njihovih partnera-konkurenata Srba i Bošnjaka, ali također i o interesima međunarodne zajednice, posebice Sjedinjenih Američkih Država.

Međutim, Washington je u posljednje vrijeme davao do znanja da se želi povući iz BiH; smanjenjem američke vojne nazočnosti u sklopu SFOR-a, prepuštanjem Europskoj uniji vođenje međunarodnih policijskih snaga, drastičnim skraćivanjem proračunskih stavki namijenjenih za "politiku prema BiH" te zahtjevom za privođenje kraju rada Haaškog tribunala. Kako iza sebe ne bi ostavili "neodrživu Bosnu i Hercegovinu", stvarno najviši američki predstavnik u Sarajevu, general Jacques Paul Klein, nizom izjava o stanju i pravima hrvatskog naroda u BiH, dao je do znanja da Washington od legitimnih hrvatskih predstavnika kako u BiH tako i u Hrvatskoj traži očitovanje o tome u kakvoj BiH vide budućnost hrvatskog naroda. Iako se službeno i dalje ustraje na "provedbi Daytonskog sporazuma", on se u današnjem obliku smatra neodrživim. Uloga "katalizatora" sukobljenih interesa u pripremi Daytona II mogla bi pripasti budućem visokom predstavniku UN-a u Bosni i Hercegovini Paddyju Ashdownu. Ashdown ima sve obiteljsko-povijesne i političke uvjete da se dokaže kao dobar gubernator u zemlji koja još uvijek ima sva obilježja međunarodnog protektorata: Jeremy John Durham Ashdown rođen je u New Delhiju 27. veljače 1941. godine u obitelji britanskih vojnih i kolonijalnih dužnosnika u Indiji. Kada mu je bilo četiri godine, Ashdownova obitelj, koja je gotovo cijeli život provela u Aziji, nastanila se u Sjevernoj Irskoj, gdje je kupila poljoprivredno imanje. Ashdown se školovao u Engleskoj, u Bedfordu, gdje mu je irski akcent donio nadimak Paddy, koji će koristiti do današnjih dana. Tereteći Tuđmana, svjedočio protiv Blaškića

U službi u britanskoj diplomaciji od 1972. do 1976. godine, bio je uglavnom zadužen za pitanja međunarodne sigurnosti. Kao kandidat Liberalnih demokrata već se 1979. godine natjecao na britanskim parlamentarnim izborima, a 1987. godine postao je predsjednikom stranke. Prošle godine Ashdown je napustio nacionalnu politiku i parlament, da bi postao potencijalnim britanskim kandidatom za međunarodne dužnosti. Snažan interes za pitanja Balkana učinio ga je, doduše neuspješnim, kandidatom za voditelja UN-ove misije na Kosovu. Stupanjem na dužnost visokog predstavnika u BiH u svibnju ove godine, Ashdownove ambicije čine se ostvarenima. Ovlasti da arbitrarno odlučuje o svim političkim i pravnim posljedicama, visokom predstavniku dane su 1997. godine na međunarodnoj konferenciji o Bosni i Hercegovnini u Bonnu. Međutim, kakvu će politiku u BiH u svom dvogodišnjem mandatu provoditi, do sada se iz Ashdownovih javnih izjava nije dalo zaključiti. Kada je nominiran za dužnost visokog predstavnika, jedina izjava iz njegovih usta bila je da će "surađivati s ljudima u Bosni i Hercegovini kako bi se zemlja razvila prema punoj državnosti". Ashdown je u Hrvatskoj ostao zapamćen kao svjedok na Haaškom tribunalu u postupku protiv generala Hrvatskog vijeća obrane Tihomira Blaškića. Svjedočeći u prilog tezi o hrvatsko-srpskoj nagodbi za podjelu BiH, Ashdown je rekao da mu je 1995. godine hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nacrtao kako bi područje bivše Jugoslavije trebalo izgledati u budućnosti. Ashdown je sucima pokazao stražnju stranu jelovnika na kojoj je on ucrtao obalu i važnije gradove, a od Tuđmana tražio da je dopuni, na što je hrvatski predsjednik povukao crtu preko skice teritorija BiH kojom je označio među između hrvatske i srpske zone utjecaja To je Ashdowna navelo na zaključak da Tuđman nije imao na umu hrvatsko-muslimansku federaciju nego veliku Hrvatsku.

Prigodom posjeta "upoznavanja" sa stavovima službenog Zagreba Ashdownova viđenja Bosne i Hercegovine za svoga mandata mogu se naslutiti jedino kroz interpretacije njegovih sugovornika predsjednika vlade Ivice Račana, ministra vanjskih poslova Tonina Picule i predsjednika parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku Zdravka Tomca. Tako je, prema Račanovim riječima, Ashdown rekao da su mu prioriteti "uspostava vladavine prava radi stvaranja preduvjeta za razvitak gospodarstva", dok je Piculi kazao kako će se usredotočiti na "stvaranje uvjeta za vladavinu prava, borbu s organiziranim kriminalom i korupcijom, te na jačanje središnjih institucija države". Tomcu je, pak, Ashdown rekao kako "će on stupiti na dužnost u BiH nakon što odluka o ustavnim promjenama već bude donesena", te kako za njega "nisu toliko važna institucionalna rješenja koliko je bitno da svi građani imaju ista ljudska prava po europskim standardima". Iako se u Ashdownovim riječima ne može prepoznati ništa od onoga što Hrvati u Bosni i Hercegovini smatraju svojim sudbinskim pitanjem, zamjenik američkog veleposlanika u UN-u James Cunningham dao je do znanja kako Washington institucionalno pitanje ravnopravnosti smatra prioritetom bez kojeg nema samoodržive BiH. Reagirajući na Petritschevo izlaganje o zadaćama međunarodne misije u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigirnosti UN-a u ponedjeljak, Cunningham je rekao kako SAD smatra da asistencija međunarodne zajednice "ne može zamijeniti središnju ulogu koju moraju odigrati bosanski vođe i njihovi ljudi". Washington "još uvijek vidi premalo napretka od strane bosanske vlade da učini teški izbor i da dođe do kompromisa u najkritičnijem pitanju: odluke Ustavnog suda...", zaključio je Cunningham.

Zvonimir MILAS