Večernji list: 08. 03. 2002.

ZBOG PRONEVJERE NOVCA PODNESENE KAZNENE PRIJAVE PROTIV JADRANKA PRLIĆA I 28 DIPLOMATA

Sarajevska diplomacija na optuženičkoj klupi

SARAJEVO: Dejan Jazvić

Priče o malverzacijama i kaosu koji je godinama vladao u bosanskohercegovačkoj diplomaciji dobit će i svoj sudski epilog. Financijska policija Federacije BiH podnijela je kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu kaznene prijave protiv 29 bivših i sadašnjih dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova BiH. Financijska je policija provela reviziju poslovanja MVP-a BiH u razdoblju od 1996. do 2000. godine, koja je pokazala brojne nepravilnosti u radu Ministarstva i cijele diplomatsko-konzularne mreže.

Na popisu osumnjičenih uglavnom su visoki dužnosnici Ministarstva i bosanskohercegovački veleposlanici. Kaznene prijave podnesene su, među ostalim, protiv bivšeg ministra vanjskih poslova i aktualnog doministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Jadranka Prlića, kao i protiv njegovih zamjenika Huseina Živalja i Dragana Božanića. I donedavni veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović osumnjičen je za zloporabu položaja i ovlasti jer je u veleposlanstvu zadržao i utrošio za rad diplomatskog predstavništva u Zagrebu oko 200 tisuća konvertibilnih maraka (približno 800 tisuća kuna).

Za najveće financijske pronevjere tereti se i kontroverznoga Muhameda Šaćirbegovića, koji je godinama vodio bosanskohercegovačku diplomatsku misiju pri UN-u u New Yorku. Tužba protiv njega odavno je podnesena, ali je zbog izbivanja iz BiH i posjedovanja dvojnog (američkog) državljanstva nedostupan bosanskohercegovačkim vlastima. Zanimljivo je da su kaznene prijave podnesene i protiv nekih veleposlanika koji su zadržali svoje položaje i nakon smjene vlasti 2000. godine.

Prije je potvrđeno da su tajni financijski fondovi i računi u inozemnim bankama bili glavne poluge paradržavnih struktura vlasti, koje su u poslijeratnim godinama funkcionirale u BiH. Novac od različitih pristojba, koji se naplaćivao od bosanskohercegovačkih državljana u inozemstvu, veleposlanstva su trošila uglavnom prema vlastitim željama i potrebama te usmenim sugestijama iz Sarajeva.

U vezu s nekim pronevjerama, poput onih u diplomatskim predstavništvima BiH u Beču i New Yorku, dovodilo se i ime bivšeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Muhamed Šaćirbegović je tako ustvrdio da je Izetbegović znao za postojanje tajnih računa u SAD-u i korištenje novca s tih računa. Da su tadašnje vlasti u Sarajevu znale za neinstitucionalno trošenje državnog novca, svjedoči i podatak da je upravo tim novcem financirana tužba BiH protiv SR Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.