INTERVJU Mato Arlović, potpredsjednik Hrvatskog sabora, za Jutarnji list govori o uzrocima krize vladajuće koalicije

- Tada su otvorene sve opcije. Unutar SDP-a raste nezadovoljstvo Budišinim ponašanjem i stalno novim zahtjevima. SDP je dosad cijelo vrijeme i u Vladi i u parlamentu šutio i radio. Htjeli bismo da se kriza prevlada jer je nužno da se riješe sve postavke programa Vlade za koje smo dobili povjerenje. Treba vidjeti hoće li se ići na raspravu o programu Vlade u Saboru i eventualnom izglasavanju povjerenja Vladi ili će se otvoriti rasprava o mogućem razvrgavanju koalicije najprije između SDP-a i HSLS-a, a onda i unutar čitave koalicije, te potom raspisati izbori. Odugovlačenje se ne može trpjeti. I sama odluka da se ide na prijevremene izbore znači izgubiti šest ili sedam mjeseci.

· Što je vjerojatnije - prijevremeni izbori ili manjinska vlada?

- Ovisi. SDP je zainteresiran da ova vlada opstane. Mi smo pokazali spremnost za proširenje Vlade, a istodobno nismo tražili nove funkcije. S novim ljudima u Vladi jasno je da SDP više ne ostvaruje kvotu koju je dobio na izborima, ali to nama nije važno ako se na taj način može održati koalicija. Ako manjinska vlada postigne čvrstu suglasnost ne po pitanju koalicijskih partnera, nego na programu Vlade i ako može dobiti značajnu većinu u parlamentu, onda se može raditi i s manjinskom vladom kako bi se ostvario program koji su hrvatski građani izglasali. Ako bi potpora Vladi bila tijesna i ako ne bi bilo suglasja oko programske orijentacije, trebalo bi ići na izbore. Za eventualno stvaranje manjinske vlade bila bi važna i potpora većine zastupnika HSLS-a. A ako bi znatna većina zastupnika HSLS-a podržala izlazak svoje stranke iz Vlade, onda SDP ne bi bio u manjinskoj vladi i tražili bismo izbore.

- Naravno da premijer mora definirati tko će pokrivati određene sektore. Granić je imao vrlo široko područje. Budući da se biraju dva nova potpredsjednika Vlade, podrazumijeva se da Granićeve poslove treba preraspodijeliti i na njih. Čim se to otvorilo, Budiša je otišao. Zanimljivo je da se odmah pojavio zahjev da će se rasprava o izmjenama Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom otvoriti čim Budiša zauzme mjesto zamjenika premijera. Jer ako bi se tim izmjenama zakona propisale neke zabrane, onda je pitanje zašto propisivati ono za što Hrvatska ne može odgovarati.

- Niti u Statutu, niti u pravilima Haaškog suda, niti u Ustavnom zakonu o suradnji nema kolektivne ni zapovjedne odgovornosti.

- Čuli smo prije da su potpredsjednici Sabora neustavni. Danas mislim kako je riječ o namjeri da se redefinira program ove vlade i o namjeri da svjetlo dana ugleda jedan drukčiji program, prikriveni oblik suradnje nekih od članica koalicije s nekim od članica opozicije. Time se otvara kredit za drugo vrijeme - vrijeme nakon izvanrednih izbora u kojem bi HSLS eventualno ušao u drugu koaliciju, u koaliciju s HDZ-om.

- Farizejski je govoritl da će Budiša, čim postane zamjenik premijera, ići na promjene Ustavnog zakona o Haagu. Taj se zakon može predložiti i putem Kluba zastupnika HSLS-a, može se predložiti i putem grupe zastupnika, mogao se predložiti i dosad. Uostalom, takav je zakon u Saboru predlagao Ivić Pašalić. Pitanje je je li to nešto što može osigurati kvalitetnije odnose ne samo s Haagom, nego može li bolje promicati interese Republike Hrvatske i hrvatskog naroda te istodobno omogućiti da svatko odgovara za eventualno počinjena zlodjela. To je političko pitanje - zašto se uopće otvara pitanje suradnje s Haagom, odnosno želi li se uopće suradnja s Haagom. Čini se da Haag postaje instrument političke borbe, a ne istrument zaštite pravde.