I Hrvatska dobila ‘slučaj Enron’ – otkrivena afera u Jadranskom naftovodu

Protiv tadašnjeg generalnog direktora Ante Čičin-Šaina te revizorskih kuća Metrokon i Deloitte&Touche koje su u tom razdoblju kontrolirale poslovanje tvrtke, potvrdili su nam u Jadranskom naftovodu, spremaju se kaznene prijave.

Isti scenarij, podsjetimo, upravo je predmetom skandala u Americi gdje je svjetski ugledna revizorska kuća, Arthur&Andersen, za potrebe Enrona lažirala poslovna izvješća u tri godine za gotovo 600 milijuna dolara, a naknadno spalila i uništila sve dokumente koji bi je mogli kompromitirati.

Prema nalazima revizorske kuće KPMG, koja je angažirana za vrijeme nove Uprave Jadranskog naftovoda (Janafa), u 1998. godini iskazana je dobit tvrtke od 8,2 milijuna kuna a zapravo je trebalo knjižiti 430 milijuna kuna gubitka!? U 1999. godini gubitak je trebao iznositi 176 milijuna kuna, a proknjižena je dobit od 5,3 milijuna kuna. Za 2000. godinu službena dobit Janafa je 4,8 milijuna kuna, dok je prema podacima revizora trebalo prikazati gubitak od 130 milijuna kuna. Naime, Nadzorni odbor Janafa još je 1998. godine naložio da se napravi dodatna revizija poslovanja, no to nije učinjeno.

- Polazna ocjena koja nas je dovela do sumnje u višegodišnje poslovanje poduzeća leži u činjenici da je postojeći kapacitet Janafa zbog ratnih uvjeta korišten samo 23 posto od instaliranog, a za to je vrijeme iskazana dobit - kaže Vesna Trnokop-Tanta, predsjednica Uprave Janafa, te naglašava kako je to upućivalo na potrebu preispitivanja primijenjenih računovodstvenih politika. Provedba smanjenja temeljnog kapitala ne bi trebala imati nikakav praktični učinak na predstojeće aktivnosti oko privatizacije tvrtke, tvrdi Trnokop-Tanta, već će to predstavljati pozitivni element u procjeni fer vrijednosti od strane potencijalnih ulagača jer će financijski izvještaji biti transparentni i uskladeni s odredbama MRS-ova (međunarodnih računovodstvenih standarda).

Temeljni kapital Janafa nakon Glavne skupštine iznosit će dvije milijarde kuna i bit će podijeljen na 742.846 dionica. Vrijednost svake nove dionice umjesto dosadašnjih 3870 iznosit će 2700 kuna. Najveći dioničar Janafa je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 51 posto, Ina sa 37,37 posto, Privredna banka Zagreb ima pet posto dionica, dok ostatak pripada malim dioničarima. Vlada je, naime, na zatvorenoj sjednici u četvrtak preuzela 21,37 posto dionica koje je Ina imala u Jadranskom naftovodu vrijednih 597,2 milijun kuna te time na sebe preuzela dio otplate duga kredita koji Ina ima prema Pariškom i Londonskom klubu. No, iako još uvijek nije održana Glavna skupština Janafa, Vlada je u svoju računicu već uzela smanjenu vrijedriost dionica, čime je Iria, uvjetno rećeno, dobila gotovo 150 milijuna kuna manje nego što bi to bilo da nije došlo do smanjenja temeljnog kapitala Janafa.