Vjesnik: 11. 03. 2002.
Vlada preko noći smanjuje broj nezaposlenih na 300.000?
Sto tisuća honoraraca briše se s burze/ Nezaposlen je samo onaj tko uistinu ne radi i ne ostvaruje nikakav prihod/ S burze se leti zbog rada na crno, odbijanja posla u krugu 80 kilometara, te ako nezaposleni zaradi honorarno više od 900 kuna/ Nudit će se i privremeni poslovi bez ugovora o radu
ZAGREB, 10. ožujka – Vlada će na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak, kako neslužbeno dozanjemo, raspravljati o Konačnom prijedlogu novog zakona o zapošljavanju. Zbog niza kritika zastupnika i socijalnih partnera zakon je prošlih mjeseci značajno korigiran u odnosu prema tekstu koji je prošao prvo saborsko čitanje.
Sindikati su u petak na Gospodarsko-socijalnom vijeću iznijeli ozbiljne primjedbe na taj zakon, koje će biti predočene Vladi.
Zakon o zapošljavanju prvi je iz paketa izmjena desetak zakona nužnih za reformu radno-socijalnog sustava, koja bi počela 1. srpnja. Cilj je reforme uvođenje fleksibilnih pravila igre na tržištu rada u koja se mora uklopiti i sustav posredovanja pri zapošljavanju. Predlaže se radikalna promjena u određivanju tko može biti prijavljen kao nezaposlen na burzi, a iz drukčijeg definiranja pojma nezaposlenosti proizlaze (reducirana) prava na burzi.
Nezaposlenim se, po zakonu, smatra osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad u dobi od 15 do 65 godina, koja aktivno traži posao i koja honorarno mjesečno ne zaradi više od 900 kuna, kolika je sada najviša naknada za nezaposlene. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, kao predlagač zakona, polazi, naime, od kriterija Međunarodne organizacije rada prema komu je zaposlen svatko tko je u proteklom tjednu radio barem jedan sat.
Prevedeno u praksu, to znači da će oko 100.000 nezaposlenih, koliko se procjenjuje da radi privremene i povremene poslove i zarađuju više od 900 kuna biti brisano s burze!
Odmah će s burze »izletjeti« i honorarci koji zarađuju manje od 900 kuna, ako kao nezaposleni primaju novčanu naknadu, a izbrisani honorarci moći će se prijaviti na burzu za tri mjeseca. S burze će se brzopotezno skidati i radnici uhvaćeni u radu na crno. Oni će se na burzu moći prijaviti tek nakon šest mjeseci.
Vlada će tako administrativnim potezom preko noći smanjiti broj nezaposlenih sa sadašnjih astronomskih 414.000 na 300.000! Takva efikasnost u smanjivanju nezaposlenosti i rastu »zaposlenosti« barem na jedan sat ne bi se mogla postići ni najboljim gospodarskim mjerama. Iako u Ministarstvu tvrde kako alkemijom ne guraju nezap
oslene pod tepih nego se želi dobiti realna slika nezaposlenosti u državi, i druge mjere u zakonu o zapošljavanju idu za tim da se s burze razjuri što više nezaposlenih, kojima 900 kuna naknade nije dosta za životarenje i koji biraju posao.Osim honoraraca i »crnaca« s liste nezaposlenih brisat će se i radnici koji odbiju posao u krugu 80 kilometara, s tim da budući poslodavac snosi troškove javnog prijevoza ili sam organizira prijevoz koji u jednom smjeru ne traje dulje od sat i pol.
Isto tako, nezaposleni se briše s liste ako odbije posao izvan mjesta prebivališta bez obzira na udaljenost, ali pod uvjetom da je osiguran odgovarajući smještaj.
Takve poslove smije odbiti samo trudnica, majka s djetetom do tri godine, samohrani roditelj s djetetom do šest godina i jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Sindikati su žestoko napali te odredbe i traže da se ukinu, jer su, kako tvrdi čelnik SSSH Davor Jurić, prerestriktivne posebno kad su u pitanju roditelji s djecom starijom od tri godine. Mnogim će obiteljima biti neizvedivo organizirati život ako će majke na poslu provoditi 11 sati, a zna se da vrtići i školski produljeni boravci ne rade poslije 17 sati.
Novi zakon o zapošljavanju restriktivan je i kad su u pitanju novčane naknade. Iako će honorarci koji sada rade prema ugovoru o djelu od 1. srpnja plaćati i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te tako ostvariti pravo na mirovinski staž i mirovinu, taj im se »leteći« staž zarađen na povremenim poslovima neće priznati na burzi. Nijedan honorarac, kada ostane i bez toga honorarnog posla, neće na burzi imati pravo na novčanu naknadu.
Uvjet za dobivanje naknade je devet mjeseci staža iz radnog odnosa, ostvarenih u prošle dvije godine. A i onima kojima se posreći da namaknu devet mjeseci staža prema ugovoru o radu na određeno vrijeme obustavit će se isplata naknade na tri mjeseca ako honorarno zarade i jednu kunu.
Kako će se radnicima na burzi ubuduće nuditi i privremeni honorarni poslovi, a ne samo oni u klasičnom radnom odnosu, a takvih će biti sve više, jer su za poslodavca najjeftiniji, s vremenom će se drastično prorijediti krug nezaposlenih koji će primati novčanu naknadu.
Honorarci će si uz plaćanje doprinosa osigurati kakvu-takvu mirovinu, ali će je dočekati u bijedi. Mnogi će poslodavci za iznos dodatnih doprinosa skresati honorare ili ih otkazati, pa će honorarci za isti novac morati raditi više ili će završiti na burzi gdje im se praktički zabranjuju leteći honorarni poslovi.
Izbezumljenu čovjeku s gladnim ustima doma i neplaćenim računima preostat će samo rad na crno u dubokoj ilegali ili moljakanje socijalne pomoći.
I onima koji imaju pravo na naknadu, jer su odradili potrebne mjesece staža iz radnog odnosa ne preostaje drugi izbor žele li preživjeti. Ako se već nezaposlene tjera da budu stvarno nezaposleni i ne rade ništa dok su na burzi, onda bi poštena država trebala sustav izvesti do kraja i povećati naknadu, čiji se najveći iznos od 900 kuna nije mijenjao šest godina! Naknadu bi trebalo podići barem do minimalne plaće u državi, koja će od 1. travnja u neto iznosu biti 1400 kuna.
Osim o pravima nezaposlenih, zakon uređuje i posredovanje pri zapošljavanju, a, prema novom, tim će se poslom (bez naplate naknade nezaposlenima) moći baviti i privatne agencije. Vlada se obvezuje da donosi godišnji plan za poticanje zapošljavanja, a osnovalo bi se i tripartitno povjerenstvo za praćenje provedbe godišnjeg plana, na čijem bi čelu bio premijer.
Ovoga će tjedna o tom zakonskom tekstu raspravljati i saborski odbori, nakon čega će zakon vrlo brzo stići i pred zastupnike na drugo čitanje. Vjerojatno će u paketu biti i novi zakon o obveznim doprinosima te izmjene mirovinskoga i zdravstvenog zakona, o kojima bi Vlada mogla raspravljati u četvrtak. Izmjene zakona o radu tek će se početi pisati nakon široke rasprave socijalnih partnera, koja će se održati vjerojatno ove subote.
Uz izmjene tog zakona zaokružio bi se novi sustav uvođenja fleksibilnih poslova, za koje bi radnici dobili staž, ali ne i druga prava, koja imaju stalno zaposleni.
Ljubinka Marković