Vjesnik: 13. 03. 2002.
Uspješan bijeg »egipatske skupine« iz BiH
Njihovo izručenje službeno je zatražio Egipat zbog »udruživanja u zabranjene tajne organizacije« / Policija je i prije toga zahtjeva pratila članove grupe, no, »Egipćani« su ipak jednostavno nestali
SARAJEVO, 12. ožujka - Bijeg članova tzv. egipatske skupine s teritorija BiH još uvijek je tema koja zaokuplja javnost u BiH. Činjenica kako je skupina, tvrdi se, opasnih terorista najvjerojatnije uspjela izaći iz zemlje usprkos policijskom i nadzoru tajnih službi, prilično je neugodna za vlasti.
Osobe iz ove grupe su Muhamad Said Masrur (zvani Abu Minah), Jamal al Usaini, Mamduh Jabir Mitavali, Ahmad al Vakil (Abd al Razak), Khalid Muahmad Husain Alnakli (Khabab al Misri), Khaled Barakat Isa, Amjada Muhamad Fatalah, Ahmat Jusifa (Abu al Faht), Ashraf Ali Garbani Hasan (Hasan Asfraf) i Ibrahim Kosni (Abu Salam).
Njihovo izručenje potkraj prošle godine službeno je zatražio Egipat zbog njihovog »udruživanja u zabranjene tajne organizacije«. Policija je i prije tog zahtjeva pratila članove grupe, no, kako je kazao federalni doministar unutarnjih poslova Tomislav Lim
ov, nije imala zakonskog osnova za njihovo uhićenje. U međuvremenu su »Egipćani« jednostavno nestali.Kako je Vjesnik već pisao, među putovnicama BiH pronađenim u Kabulu nakon ulaska američkih i protutalibanskih snaga u taj grad, nalazila se najmanje jedna koja je pripadala članovima te skupine.
Obavještajni krugovi u Sarajevu također nagađaju da su članovi grupe napustili BiH zahvaljujući austrijskim vizama koje su dobili u Sarajevu. Doministar Limov nedavno je potvrdio da članovi egipatske skupine imaju putovnice BiH, ali i da su rješenja o oduzimanju državljanstva članovima te skupine već pravosnažna.
Zanimljivo je i da lokalni tisak špekulira o tome da su »Egipćani« bili izvan mandata obje komisije koje su se bavile pitanjem revizija državljanstava BiH izdanih tijekom rata i nakon njega. Naime, oni spadaju u skupinu od 9164 osoba koje su državljanstvo dobila u ratnom razdoblju, ali im je rješenje uručeno tek nakon stupanja na snagu daytonskog Ustava BiH.
Inače, po službenim podacima, od 6. travnja 1992. godine do rujna 1999. godine, kada je stupio na snagu Zakon o državljanstvu, državljanstvo BiH dobilo je oko 12.000 stranaca, od čega je 10.838 lica naturalizirano tijekom rata.
Nakon niza incidenata s protjerivanjem stranih državljana, Vijeće ministara BiH donijelo je u 7. ožujka posebnu Odluku o uvjetima za proglašavanje stranaca nepoželjnima u BiH. Tako se od sada stranci iz zemlje mogu udaljiti ukoliko krše pravni poredak BiH, bave se djelatnostima kojima se ugrožava nacionalna sigurnost, te ako su uk
ljučeni u oblike međunarodnog kriminala evidentirane u BiH, uključujući terorističke aktivnosti.Ministar za ljudska prava i izbjeglice Krešimir Zubak izjavio je da je u tijeku proces preispitivanja popisa od oko 740 osoba, uglavnom afro-azijskog podrijetla, koje su dobile državljanstvo BiH, pod sumnjivim okolnostima. Do sada je obrađeno stotinjak slučajeva.
Problemi s protjerivanjem i izručenjima eskalirali su u slučaju tzv. alžirske grupe čiji su članovi prošlog mjeseca prebačeni u bazu Guantanamo na Kubi.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužile su tom prilikom vlasti BiH da su prekršile vlastite propise i ignorirale odluku Doma za ljudska prava BiH, najvišeg tijela u zemlji za odlučivanje u ovakvim slučajevima.
Alenko Zornija