ZAGREB – Ovako se uopće ne može raditi. Suradnja u Poglavarstvu ne funkcionira, gradski uredi međusobno ne komuniciraju, svatko radi što ga je volja i nikakva koordinacija između operativnih tijela ne postoji. Mislim da ovako ne može raditi institucija kojoj je glavni posao briga o interesima građana, kaže Željko Uhlir, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba. Zbog svega toga, objašnjava, nemoguće je napraviti popis gradske imovine, što je naglašeno kao jedan od prioritetnih projekata Gradskog poglavarstva. Naime, kako kaže Uhlir, Ured za upravljanje gradskom imovinom nije još ni zaživio kako treba, iako je formiran još prije četiri godine.

– Uopće ne možemo doći do podataka o gradskom zemljištu što bi, kao, trebalo biti pod našom nadležnošću. Bivši gradonačelnik Milan Bandić dao je zadatak ovom uredu da »provjeri sve ugovore štetne za Grad Zagreb«. Međutim, u ovim okolnostima to je nemoguća misija. Mi jednostavno nemamo uvid u sve ugovore i svu gradsku imovinu, tako da o nekom provjeravanju nema ni govora – tvrdi Uhlir. Kako kaže, iako je upravljanje gradskim zemljištem posao njegovog ureda, to sada obavlja Ured za imovinsko-pravne poslove. No, to je direktno u suprotnosti s Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela, koja točno regulira što je posao kojeg ureda. Međutim, Poglavarstvo je dosad redovito usvajalo programe rada različitih ureda koji su se preklapali i bili međusobno nespojivi.

Kao rezultat, neprestano se događaju slučajevi kad Ured za upravljanje imovinom krene obavljati neki posao vezan za gradsku imovinu, i onda, iz vedra neba, na pročelnikovom stolu ili, još bolje, na sjednici Poglavarstva, se pojavi gotov zaključak ili ugovor koji je napravio netko drugi i koji onda samo treba potpisati ili usvojiti. Tako je bilo prigodom prodaje zgrade švicarskom veleposlanstvu, hostela u Petrinjskoj, kao i unajnovije primjeru prodaje prostora HIP-a i Foruma hrvatske sloge.

– Zbog toga je moguće da, kao što se nedavno dogodilo, netko tko nema veze s gradskom imovinom javno obeća da će graditi jeftinije stanove od onih iz Čačićevog programa poticane stanogradnje. Naravno, jeftinije se uvijek može, samo je pitanje hoće li to onda biti šatori, montažne kuće ili kvalitetni stanovi. Posljedica svega toga je da je Ured razvlašten. Naš posao se svodi isključivo na to tko će i pod kojim uvjetima gdje u gradu prodavati sladoled i kokice – objašnjava Uhlir i dodaje: – Suradnja s ostatkom Poglavarstva je loša. Uostalom, što znači suradnja kad netko drugi radi vaš posao i kad vi tu ne možete ništa. Na sjednicama Poglavarstva smo pokretali to pitanje, međutim, kad je trebalo donijeti konkretan zaključak, uvijek bi sve ostalo po starom, ruke bi se podigle i bili bismo preglasani.

Uhlir smatra da najveći problem predstavlja uhodani sustav donošenja odluka koji nije spremno dočekao koalicijsku vlast, nego je ostao »monarhijski«. Ne poštuju se principi višestranačja i parlamentarizma; kad se treba dogovarati, pribjegava se preglasavanju umjesto dogovaranja. Isto tako, sjednice Poglavarstva zamišljene su tako da ne rješavaju probleme nego samo donose zaključke: – Ne postoji nikakvo tijelo, koordinacija, koje bi se bavilo odnosima između ureda. Ono što je potrebno u gradskoj upravi je redovito održavanje radnih sastanaka, a ne ovakvih sjednica Poglavarstva. Ukoliko ne postoji neko tijelo, instrument koji vodi brigu o cjelini, onda cjelina ne postoji i svatko radi što hoće, što je sada i slučaj – zaključuje Uhlir.