Kuljiš želi izazvati dugoročni pozitivan učinak na stanje nacije koja bi objavljivanjem dosjea shvatila da sila i nepravda kad-tad podlegnu sankcijama

Denis Kuljiš i Drago Hedl odlučili su podnijeti sudske tužbe protiv Ministarstva unutarnjih poslova zbog uskraćivanja prava na deklasifikaciju dosjea tajnih službi kako bi ih mogli objaviti u novinama. Bivši urednik "Globusa" i "Nacionala" te osječki dopisnik "Feral Tribunea" prvi su novinari koji su odlučili sudskim putem dobiti zadovoljštinu za godine maltretiranja od strane hrvatskih tajnih službi. Uz njih je stalo i Hrvatsko novinarsko društvo ponudivši im nadoknadu sudskih troškova.

"MUP je odlučio uništiti i počistiti sve kompromitirajuće dosjee i za to im je trebao legalni predtekst. Zato se nisam odazvao njegovu pozivu da pročitam svoj dosje prije njegova uništenja", rekao nam je Kuljiš, predsjednik Odbora za stručna pitanja HND-a, najavljujući okrugli stol na kojem će u četvrtak o tom problemu raspravljati brojni pripadnici novinarske struke, nevladinih udruga, mnogi pravnici i predstavnici države, dok će uvodna predavanja održati Žarko Puhovski, Branko Smerdel, Ivan Padjen, Orhideja Martinović i ravnatelj Državnog arhiva Josip Kolanović.

"Čelnici obavještajnih službi žele zauvijek uništiti sve tragove o prisluškivanjima i praćenjima, što je jedna notorna ludost", nastavlja Kuljiš, podsjećajući na svoje nedavno pismo upućeno Šimi Lučinu, ministru unutarnjih poslova, u kojem je zatražio uklanjanje oznake tajnosti s njegova dosjea kako bi ga mogao publicirati. Želio je time dati punu satisfakciju svima koji su bili zlostavljani od političke policije bivšeg režima, odnosno pokazati da akcija nije bila pokrenuta radi zaštite ustavnog poretka, državne sigurnosti ili obavještajnog rizika, nego jedino zbog maltretiranja političkih neprijatelja u svrhu konsolidacije režima pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Od ministra Lučina je stigao negativan odgovor. S dva objašnjenja: da se zaštite pojedinci koji se mogu spominjati u tom dosjeu, ali i da se zaštiti način rada službe.

Kuljiš je svojim zahtjevom želio izazvati dugoročan pozitivni učinak na stanje nacije koja bi objavljivanjem dosjea shvatila da sila i nepravda kad-tad podlegnu sankcijama. Ovako, čini se da će krivci proći nekažnjeni. "Tražim od Lučina da mi uruči moj dosje i ne dopuštam mu da se solidarizira s bivšim režimom, osim ako on to ne želi priznati", ističe Kuljiš. "Ne želim da mi netko prodaje bozu. Ili se želi suočiti s tim problemom ili ne želi. Objašnjenja kako se radi o tehničkim problemima obične su gluposti. Ti se problemi najlakše rješavaju."

Tamo je osnovana Gauckova komisija koju vodi pastor Gauck, jedan od najviše progonjenih ljudi u bivšem režimu DDR-a. On je sada državni činovnik na čelu državne institucije koja zapošljava oko tri tisuće namještenika i dosad je njemačku vladu stajala oko 150 milijuna maraka. Gaucku su dali na čuvanje kompletan arhiv zloglasne tajne službe Stasi, koji je sada otvoren na uvid svim zlostavljanim ljudima, ali i novinarima i povjesničarima. Zanimljivo je da se ovim potonjima daje na uvid širi materijal, pod objašnjenjem da su oni u službi općeg javnog interesa. " "Bit je da se sve informacije vrate ljudima, da im se preda istina o svemu što se događalo u doba represije", ističe Kuljiš.

U bivšoj Istočnoj Njemačkoj tijekom komunističkog režima djelovalo je oko 110 tisuća doušnika koji su za svoj rad uredno primali novčane naknade. Kuljiš podsjeća da su i u bivšoj Jugoslaviji informatori Udbe i drugih službi primali honorare za svoj rad, i to uglavnom na dan obavještajne službe, 13. srpnja. "Budući da su hrvatske tajne službe prenijele kadar i način rada jugoslavenskih službi, nije isključeno da je i Tuđmanov režim nagrađivao svoje doušnike", ironičan je bivši urednik "Globusa" i "Nacionala", naglasivši kako akcija za podnošenje sudskih tužbi mora biti individualna. Zasad se za sudsku tužbu, osim Kuljiša, odlučio jedino novinar "Ferala" Drago Hedl. Njegovi su urednici iz principijelnih razloga odbili uopće pogledati svoje dosjee SZUP-a jer se protive njihovu uništenju. "Akcija mora biti pojedinačna jer se razlikuju ljudi, okolnosti, osobne osjetljivosti. Nitko ne želi biti utrpan u kategorije poput ’neprijatelj režima s ljubavnicom’, ’neprijatelj režima bez ljubavnice’ i tome slično", objašnjava Kuljiš, dodavši kako ne može eksplicirati pravnu osnovu svoje tužbe, već osjeća da "ima pravo na to".

Denis Kuljiš najavljuje da će na okruglom stolu u četvrtak posebno apostrofirati Franju Tureka, ravnatelja SZUP-a. Govorit će o tome kako je Turek osobno motiviran željom za uništenjem dosjea jer je odgovoran za zbivanja u Gospiću, makar službeno. "Turek je pripadao SZUP-ovu timu, iz Gospića je otišao nakon što su izvršeni pokolji Srba, a sad raspolaže našim dosjeima i vodi tajnu službu. Zašto ga Šime Lučin tamo drži? Kakvog to ima smisla? Je li to stvar dogovora? Ne razumijem kako možete tajnu službu prepustiti zakletom neprijatelju demokracije, a onda tvrditi da izgrađujete demokratski sustav. Uz pomoć Tureka? Nemojte me nasmijavati", zaključuje Kuljiš.