PORTRETI LORD PADDY ASHDOWN, BUDUĆI VISOKI PREDSTAVNIK U BIH I PONOSNI VLASNIK TUĐMANOVE SALVETE

Napustio sam vodstvo Liberalnih demokrata jer nisam želio raditi taj posao nakon svoje 60. godine, nisam želio da me gledaju kao kakvog umornog starca u domu koji luta hodnicima. Vođa stranke treba imati golemu energiju. Mislim da sam u tom smislu dao sve što sam mogao, doveo sam stranku do maksimuma koji sam mogao dati. Osim toga, politika nije moja jedina strast. Ja volim pisati knjige, obožavam svoju obitelj, vanjsku politiku i Balkan. Kao i svatko tko je bio tamo, potpuno sam zaluđen Sarajevom i zaljubljen u taj grad", rekao je jednom prigodom lord Paddy Ashdown, budući visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u vrijeme dok se još bavio mišlju da bi mogao otići na Kosovo i, u smiraj Miloševićeva režima, tamo predstavljati Ujedinjene narode. Ashdown je u to vrijeme, prije nekoliko godina, počeo objavljivati svoje dnevničke zapise, razmišljao o povlačenju iz aktivne politike i iz liberalne stranke, treće po jačini na Otoku, a istodobno krenuo s intenzivnijim lobiranjem za pakiranje kovčega i odlazak na Kosovo.

Gotovo uvjeren da će mu se ta želja ostvariti i da će konačno "pustiti korijene" na europskom jugoistoku kojim se sredinom devedesetih povremeno bavio kao mirovni pregovarač i koji ga je politički i te kako zaintrigirao (navodno se tijekom 1992. godine intenzivno susretao s Radovanom Karadžićem), Ashdown je ostao kratkih rukava jer je međunarodna zajednica imala drugog favorita u liku i djelu Bernarda Kouchnera. Ali, samo nakratko. Uz najave isteka mandata aktualnog visokog predstavnika u BiH, Austrijanca Wolfaganga Petritscha, kao jedini kandidat za njegova nasljednika počeo se spominjati Paddy Ashdown, a vjerojatnost njegova dolaska potvrđena je prošloga ljeta, kada je istupio iz svoje Liberalno-demokratske stranke i zauvijek se povukao iz domaće politike na Otoku. Ashdown je čekao mogućnost dolaska na jugoistok Europe i to strpljenje mu se, vrijeme je pokazalo, isplatilo. Nakon Skandinavca Carla Bildta, Španjolca Carlosa Westendorpa i austrijske perjanice Wolfganga Petritscha, glavni kreator budućnosti Bosne i Hercegovine od sredine ove godine postat će Britanac.

Isprva ne želeći govoriti o svojoj novoj funkciji, sve dok ne bude sto posto potvrđena, Ashdown je i u izjavi za "Slobodnu", prije nešto manje od godine dana, kazao da će on uvijek biti vezan za Balkan, ali da o novim angažmanima ne želi govoriti sve dok mandate međunarodnih predstavnika u regiji obnašaju drugi ljudi. Kućni prijatelj britanskog premijera Tonyija Blaira s kojim je pred parlamentarne izbore 1997. godine paktirao o političkoj platformi za "apauriniziranje" Konzervativaca, za što je na kraju Blair preuzeo zasluge, i čest gost na večerama u Downing Streetu, već bi do ljeta trebao zasjesti u vruću fotelju guvernera Bosne i Hercegovine.

Prva asocijacija uz ime lorda Ashdowna u Hrvatskoj se vezuje uz njegova svjedočenja u Haagu u procesu protiv generala Tihomira Blaškića gdje je, pozvan od tužiteljstva, govorio o podjeli Bosne i Hercegovine i velikohrvatskim aspiracijama prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Upravo je Paddy Ashdown bio taj koji je svjetskoj javnosti 1995. godine prezentirao onu famoznu salvetu (ili jelovnik) na kojoj je u Londonu, gdje se slavila obljetnica pobjede saveznika nad nacizmom, dr. Tuđman, navodno, na Ashdownov nagovor skicirao budući izgled Bosne i Hercegovine, odnosno razgraničenje Hrvata i Srba na teritoriju te zemlje. Ashdown je bio prvi zapadni političar koji se našao u ulozi svjedoka pred Haaškim tribunalom za ratne zločine, ali to mu, čini se, neće biti i posljednje pojavljivanje pred haaškim sucima jer je najavio da će se odazvati pozivu za svjedočenjem i u procesu protiv Slobodana Miloševića. Tema će ponovno biti podjela Bosne i Hercegovine jer je Tuđman, tvrdi Ashdown, još u Londonu 1995. godine dao jasne naznake da će se sudbina BiH riješiti dogovorom Hrvatske i Srbije, odnosno tadašnjega hrvatskog predsjednika i Slobodana Miloševića.

"Bosne neće biti - tako mi je rekao Franjo Tuđman", izjavio je tijekom svjedočenja u procesu protiv Blaškića Paddy Ashdown koji nije mogao razumjeti zašto je hrvatski predsjednik uopće bio pozvan na proslavu u Londonu jer ga je smatrao sumnjivom osobom koja se u vrijeme rata borila na suprotnoj strani. Ashdown je ispričao da se u razgovoru s Tuđmanom dotakao i pitanja takozvane Krajine jer je, kao bivši pripadnik elitnih britanskih marinaca, mislio da će vojno osvajanje Krajine koštati isuviše života. Tuđman ga je razuvjeravao svojim argumentima da će vojna akcija kratko trajati i da neće biti puno žrtava. Ne želeći povjerovati u takav scenarij, Ashdown se s prvim hrvatskim predsjednikom kladio u bocu najboljeg hrvatskog vina da se to neće dogoditi. Okladu je izgubio, ali svoj "dug" nikada nije izmirio. Umjesto toga, prezentirao je salvetu s traljavo iscratnom kartom koja je pod rednim brojem 274 A ušla u haaške dokaze.