ZAGREB, 15. ožujka - »Hrvatski građani nezadovoljni su političarima i političkim strankama. Nakon 10-godišnje vladavine HDZ-a i više od dvije godine koalicijske vlasti, očekivanja građana nisu ispunjena, a njihovo je povjerenje u političke stranke niže nego ikad«, čulo se na okruglom stolu »Treba li se civilno društvo u Hrvatskoj organizirati za sljedeće parlamentarne izbore?«, održanom u četvrtak u organizaciji Europskog doma i Vjesnika. Zato su sudionici okruglog stola ponudili »treći put«, civilnu inicijativu koja bi trebala naći rješenja za izlazak iz, prije svega, moralne krize hrvatske politike.

Sudionici okruglog stola - akademik Ivan Supek, don Ivan Grubišić, Božo Novak, Stjepo Martinović, Ljubomir Čučić, akademik Vlatko Silobrčić, Mirjana Krizmanić, Damir Grubiša i Jure Šutija - složili su se da hrvatski političari ne mogu odgovoriti izazovima suvremenog društva jer se njihova politika temelji na zastarjelim i prevladanim doktrinama koje suvremena Europa više ne prihvaća.

Zbog samodovoljnosti političkih stranaka i njihovih međusobnih nadmetanja, čulo se na okruglom stolu, gotovo se nitko u hrvatskoj politici ne bavi razvojem. Kako je rekao Ljubomir Čučić, nije dovoljno izgrađena svijest o ulozi civilnog društva, znanosti i tehnološkom napretku, profesionalnosti javne administracije, o potrebi reforme obrazovanja i o stranim ulaganjima. »Rezultat takve politike je opća apatija i indiferentnost birača - 40 posto ne izlazi na izbore. No hrvatski građani ne mrze političare, ali političari ne vole hrvatske građane«, zaključio je Čučić.

Stjepo Martinović iznio je podatak da se oko 60 posto općina ne može financirati, a svojedobno je, u socijalizmu, od 113 općina njih 26 primalo državnu pomoć. Stoga je logično Supekovo pitanje »kako odstraniti parazitsku partitokraciju i uspostaviti istinsku parlamentarnu demokraciju«. Plaće državnih dužnosnika trebale bi biti manje od plaće sveučilišnih profesora, smatra Supek, a plaće i mirovine saborskih zastupnika za njega su skandalozne. Saborski su zastupnici, prema Martinovićevoj ocjeni, statisti i zabavljači.

No, kako je kazao akademik Silobrčić, »osnovni problem više nije dijagnoza, nego kako djelovati, kako uz zadane strukture napraviti promjenu, odnosno kako nagovoriti elitu da se odrekne onoga što si je sama priskrbila«.

No, za Mirjanu Krizmanić problem je što su građani »totalno needucirani kad je riječ o nevladinim organizacijama, odnosno onome što one čine i jesu«. Glavni je problem, prema njezinom mišljenju, provedba - tko su ti ljudi koji će voditi civilno društvo? »Mogući izlaz su novi, nepotrošeni ljudi«, ali, kako je rekao Čučić, »unutar civilnog društva vlada isti sindrom podjele kao i u politici«.

Sudionici okruglog stola zaključili su da civilno društvo, odnosno pokrenuta inicijativa, treba odigrati svoju ulogu i na izborima. »Pred nama su novi izbori, novo miješanje karata, a ova inicijativa treba ponuditi program izlaska iz krize«, rekao je Grubišić. »Prvi "krug ljudi" predstavljali bi pojedinci koji bi bili moralni autoritet i jamac da neće biti nove prijevare birača. Drugi "krug ljudi"«, rekao je Grubišić, »bili bi oni koji će se kandidirati na listama i koji će program provoditi«. Akademik Silobrčić upozorio je da treba pažljivo birati ljude da se kredibilitet inicijative ne bi doveo u pitanje.

Supek se založio za »stvaranje socijalne, ekološke i kulturne stranke koja će ukinuti profesiju političar«. Grubišić je zaključio da narod očekuje promjenu, ali se zapitao »tko su ti koji su promjenu spremni izvesti?«.

Nakon višemjesečne krize vlasti ova inicijativa ili, kako je spomenuto, grupa za pritisak, jedan je od prvih javnih iskaza nezadovoljstva koji bi se, prema najavama sudionika, mogao pretvoriti u nešto »čvršću« i artikuliraniju akciju za pomoć državi i društvu da pronađe izlaz iz krize.