ZAGREB, 15. ožujka - Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, priprema novi izborni zakon, ali i hitne izmjene i dopune postojećih izbornih pravila. Ta bi se pravila primijenila u slučaju prijevremenih izbora, o čemu su raspravljali i čelnici koalicije.

- Ažuriranje popisa birača je samo poštivanje zakonske obveze, tim više što s tim ima dosta problema. Dana 20. svibnja 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 3,886.720 birača. Isto tako, 1. ožujka te godine bilo je 360.223 birača koji nemaju ovdje prebivalište. Prema podacima iz listopada 2001. godine, 331.197 birača više nema prebivalište u Hrvatskoj, što znači da se broj smanjio u nepunih sedam mjeseci. Od tog broja, 282.538 birača je iz BiH, a samo 48.659 iz drugih država svijeta. To je zanimljivo s aspekta rasprave o glasovanju dijaspore, odnosno osoba s dvojnim državljanstvom. Na prošlim izborima u Hrvatskoj, apsolutno najveći broj osoba koje su glasale, a imaju dvojno državljanstvo, su Hrvati u BiH, koji su konstitutivni narod u drugoj državi. Drugi podatak govori da postoji velik broj naselja u kojima ima više birača nego stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva. To se pokazalo u mnogim županijama, a razlika je golema - čak je 8794 birača više, što govori da su mnogi izgubili status stanovnika Hrvatske no još su, po državljanstvu, zadržali status birača. U novinama se nakon sjednice Odbora počinje nagađati jesu li prijašnji izbori bili legitimni i legalni, s prikrivenim pokušajem insinuacija i o meni i o Odboru, a nismo tražili ništa izvan onog propisanog Ustavom.

- Za SDP nikad nije bio sporan status Hrvata u BiH. Oni ne mogu biti dijaspora, jer su u BiH konstitutivan i ravnopravan narod, pa ne mogu biti ni naša manjina niti dijaspora. Oni su dio hrvatskog naroda koji ima takvu povijesnu situaciju da može imati pravo konstitutivnosti u dvije države. Treba što prije dovršiti Ugovor o dvojnom državljanstvu, koji je prema Daytonskom sporazumu i obavezan.

- Ponovno naglašavam da je riječ o 48.659 birača iz svih ostalih zemalja svijeta. Na posljednjim je državnim izborima glasovalo manje od 16.000 tih birača. Sasvim je jasno da bi trebalo naći odgovarajući instrument i osobno se zalažem da oni koji žele glasati - bez obzira imaju li samo hrvatsko državljanstvo ili uz njega i neko drugo - a žele prebivati u Hrvatskoj, moraju imati jednako pravo da biraju i budu birani kao i svi ostali državljani. Ono što je za mene sporno je da se državljani s dvojnim državljanstvom getoiziraju ili separiraju u odnosu na sve ostale državljane Hrvatske, čime se odmah priznaje da oni nemaju isti status kao ostali građani. Daje im se posebna izborna jedinica, a žele imati ista prava kao i ostali državljani. Pokazuje se da im se, s obzirom na ostale državljane, nameće pozicija tzv. pozitivne diskriminacije, kao da su oni pripadnici manjina, što nisu.

- Točno. Ako se ne bi odmah išlo na jednu izbornu jedinicu, ako bi to bio preuranjen korak da se obavi pregrupiranje stranaka s obzirom na njihov velik broj, onda bi se barem postojećih 10, odnosno 10 plus dvije - jedna za dijasporu, a jedna za manjine, trebalo smanjiti na pet izbornih jedinica, plus jedna za manjine. Tih bi se pet izbornih jedinica na izvjestan način grupiralo, prema povijesnim hrvatskim regijama. Preferiram da i u tim izbornim jedinicama bude proporcionalni sustav, ali s otvorenim listama. Zagovaram pravo i dužnost stranaka da daju programe i kandidate, ali smatram da je nužno ići na viši stupanj i značajniji utjecaj građana na izbor i stranaka, odnosno programa, ali i osoba koje će ga ostvarivati. Dakako, vjerojatno će se javljati zahtjevi za kombinacijom proporcionalnog i mješovitog sustava, što mi je blisko, ali bi tada Hrvatska, kad je riječ o proporcionalnom sustavu, trebala biti jedna izborna jedinica, morali bismo dobiti nekakve povijesne okruge u kojima se bira jedan ili više pojedinaca.

- Po Ustavnom zakonu o provedbi Ustava, izborna pravila moraju biti poznata najmanje godinu dana prije raspisivanja izbora. Prema tome, ako se u međuvremenu ne dogode prijevremeni izbori, građani će se upoznati s novim zakonom i do siječnja iduće godine izborna bi pravila trebala biti donesena i poznata. Nadam se da će zakon biti dovoljno dobar i da neće biti potrebe za njegovim mijenjanjem u budućnosti.

- To bi trebalo urediti ne samo s aspekta usklađivanja postojećeg zakona nego i novih zakonskih odredbi, kao npr. Zakona o obrani i Zakona o oružanim snagama. Sigurno će se širiti krug osoba koje se neće moći ni kandidirati, a kamoli biti izabrane, s obzirom na djelatnost kojom se bave. Prema mom mišljenju, u zakonu bi trebalo izričito zabraniti i da zastupnik može obavljati neku drugu dužnost osim one na koju ga Sabor imenuje. Riječ je o važnom i odgovornom poslu koji obavljamo, tim više što smo presiromašna zemlja da bi zastupnici iza sebe imali aparat koji bi za njih radio. Trebalo bi propisati i gornju granicu novca koji se može potrošiti u izbornim utakmicama, tako bi i taj dio bio pod većim stupnjem građanske kontrole. Trebalo bi i obratiti pažnju na medijsko praćenje izbora, a nezavisne bi liste u nekim segmentima trebalo izjednačiti sa strankama. Govorim s aspekta validnosti kandidatskih lista, jer ako iza njih stoje stranke sa desecima tisuća članova, a u isto vrijeme postoje liste koje podržava nekoliko stotina birača, jasno je da to treba riješiti, pogotovo ako se želi okrupniti političku scenu.