Kad je riječ o rezultatima na području povratka, valja kazati da je došlo do nekih pozitivnih promjena pravnog sustava i da je hrvatska Vlada usvojila program povrata imovine do kraja ove godine, što je vrlo pozitivan korak. Hrvatska bi trebala osigurati i dovoljno sredstava za realizaciju tog projekta, ali i spriječiti mogućnost njegova zaustavljanja zbog prepreka u pravosuđu.

Općenito govoreći, optimist sam u vezi sa svim zadaćama koje su pred nama. Jedan od glavnih razloga optimizmu je činjenica da je većina pitanja zanimljivih OESS-u navedena i kao prioritet u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što ga je Hrvatska potpisala s Europskom unijom u listopadu prošle godine. To znači da ćemo, poslom koji obavljamo, moći poduprijeti Vladu u jednom od njezinih najvažnijih strateških ciljeva.

Glavna teškoća je velik broj zaostalih slučajeva, više ih je od milijun i tristo tisuća, što zagušuje pravosudni sustav. Hrvatske vlasti su svjesne toga, a i sam predsjednik Vrhovnog suda je neriješene predmete prepoznao kao prioritetni problem. U mnogim mjestima nedostaje sudaca, pa bi se moglo angažirati one koji više ne rade ili one otpuštene. Također bi trebalo pronaći način što učinkovitije realizacije sudskih odluka. Ako ih ne provodite, samo ćete vratiti proces na početak.

Ne bih postavio pitanje tako dramatično. Problemi s nedostacima u nekim hrvatskim zakonima postoje i oni bi mogli ugroziti sigurnost građana, ali ja bih upozorio na nešto drugo, na činjenicu da se mnogi usvojeni zakoni jednostavno ne primjenjuju.

Da, zabrinuti smo jer je to pitanje na dnevnom redu već neko vrijeme. Vijeće Europe je zaključilo da postojeće hrvatsko zakonodavstvo za nacionalne manjine ne predstavlja dovoljno osiguranje njihova sudjelovanja i zastupanja u političkom sustavu. Podsjetimo, jedan od uvjeta pristupu Hrvatske u Vijeće Europe odnosio se na usvajanje novog zakona o pravima manjina.

Ipak smo ohrabreni činjenicom da je osnovana nova radna skupina nakon povlačenja prethodnog prijedloga zakona, a cilj spomenute skupine je u što kraćem roku doraditi zakonski okvir. Mislim da ćemo i mi moći dati svoj doprinos kao i OESS-ov visoki povjerenik za nacionalne manjine.

U tom je procesu važno uzeti u obzir i mišljenje nacionalnih manjina na prikladan način. Iako njihovih predstavnika nema u sastavu radne skupine, očekujemo da će manjine biti temeljito informirane i konzultirane o radu tog tijela.

Želio bih reći dvije stvari. Prvo, uz humanitarne aspekte našeg rada, mi smo ovdje da podupremo Hrvatsku u realizaciji njezinih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva. Druga opaska odnosi se na terenski rad: naša mjerila temelje se na pravnoj državi i trebaju se jednako primjenjivati na sve građane.

To je, također, vrlo važan humanitarni problem i mi blisko surađujemo s organizacijama koje zastupaju bosanske Hrvate, poput Zajednice udruga naseljenih Hrvata (ZUNH). Primjerice, Misija odnedavno financira njihovo glasilo.

Teško je nagađati kakva će potpora međunarodne zajednice biti moguća. Hrvatska Vlada je već dobila podršku u obliku kredita i vjerujem da će takvih sredstava biti još. Međunarodna zajednica će dati svoj doprinos financiranju smještaja onih koji moraju iseliti iz privremeno zauzetih objekata, ali vrlo je bitno da i Vlada shvati važnost tog pitanja za integraciju i budućnost društva. Hrvatska bi trebala uložiti napor i osigurati novac iz proračuna, ona bi trebala snositi velik dio tereta.

Hrvatska je ostvarila velik napredak od otvaranja Misije OESS-a do danas i mislim da je dosegnula ključnu poziciju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Vaša zemlja je napravila strateški izbor, a ja sam siguran da će Hrvatska uložiti znatne napore i na područjima zanimljivima Misiji OESS-a.