Zbog problema naplate potraživanja koje ima Ravnateljstvo za robne zalihe na temelju poslovnih ugovora iz prošlih godina, Ortynski traži da svi ugovori Robnih rezervi idu na provjeru Državnom odvjetništvu

ZAGREB – Cijeneći da je tijekom 2001. godine donesen novi Zakon o državnom odvjetništvu, radi kojeg je trebalo poduzeti reorganizaciju te ustanove, Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski u svom godišnjem izvješću ocijenio je rad Državnog odvjetništva dobrim, unatoč povećanom broju prijavljenih poznatih i nepoznatih počinitelja kaznenih djela. No, konačnu odluku je li njegov rad dobar dat će saborski zastupnici, koji to izvješće mogu odbiti ili prihvatiti.

U odjeljku u kojem navodi suradnju s tijelima državne vlasti i ostalim ustanovama, navedeno je, primjerice, da su Ortynski i riječki tužitelj Doris Hrast u svibnju 2001. godine razgovarali s tužiteljicom Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Carlom del Ponte o procesu »gospićkoj skupini«. U tom predmetu, stoji u izvješću, pojedinci prijete pojedinim svjedocima. Prijetnje su, nastavlja Ortynski, u nekim slučajevima urodile plodom, pa neki svjedoci mole da ih se oslobodi od davanja iskaza, dok drugi ublažavaju iskaze.

Suzdržan prema civilnoj policiji, Ortynski se obrušio na pitanje privrednog kriminala i financijsku policiju, odnosno njezin nedostatak. Za smanjenje prijava za privredne prijestupe (1.386 ili 22 posto manje nego lani), po njegovom mišljenju, krivo je ukidanje financijske policije, koje je, podsjetimo, poduzeto na inicijativu Mate Crkvenca, a ne poboljšanje reda u platnom prometu. Ortynski tu napominje da je ukidanjem financijske policije izostao doprinos tih službenika kontroli platnog prometa. Koliki problem čine kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa, u kojem privredni prijestupi čine 60 posto prijava, govori podatak da su u cjelokupnoj strukturi kriminaliteta na drugom mjestu, iako je ukupan broj prijava za tu vrstu nedjela pao za 31 posto.

No, zanimanje Ortynskog za privredno-prijestupnu problematiku tu ne prestaje jer na drugom mjestu u izvješću traži od Vlade da obveže Ravnateljstvo za robne zalihe da sve buduće ugovore iz svog djelokruga rada dostavi na predhodno mišljenje Državnom odvjetništvu. Takav zahtjev postavlja zbog problema naplate potraživanja koje ima Ravnateljstvo za robne zalihe na temelju poslovnih ugovora iz prošlih godina.

Što se tiče ratnih zločina, koji će sigurno biti jedna od glavnih tema prilikom saborske rasprave o radu Glavnog državnog odvjetnika i institucije kojom ravna, u izvješću stoji da su u razdoblju od 1991. do kraja 2001. godine protiv 4.530 osoba podnesene kaznene prijave zbog tih nedjela. U velikoj većini riječ je o građanima srpske nacionalnosti, a samo u posljednjoj godini, prijavljene su 63 osobe srpske nacionalnosti, 27 hrvatske i dvije drugih nacionalnosti.

Ortynski posebno naglašava da u 2001. godini nije bilo kaznenih prijava za »Bljesak« i »Oluju« te napominje da istrage, pokrenute na osnovu napisa u tisku, do sada nisu dovele do otkrivanja eventualnih počinitelja. Kao poseban kuriozitet, u izvješću o radu Državnog odvjetnišva navodi se da su 1.492 osobe osuđene zbog ubojstava, razbojništava i krađa nakon što su redarstvene akcije bile završene, ali da se u tim slučajevima radilo o klasičnom kriminalitetu.

Sva državna odvjetništva ističu probleme neodgovarajućih prostora i nabave opreme, posebno računala, diktafona, namještaja i vozila. Općinsko državno odvjetništvo u Ogulinu, ističe Ortynski, nema niti jedno računalo. Kao osobit problem, na čijem su rješenju tužitelji već inzistirali, napominje se u izvješću, su plaće. Naime, plaće tužitelja smanjene su u odnosu na sudačke, a zakonski uvjeti za imenovanje sudaca i državnoh odvjetnika potpuno su izjednačeni. Niti jedna od europskih zemalja, po znanju Državnog odvjetništva, nema takvu enormnu razliku u plaćama sudaca i tužitelja. Taj se problem potencira kad je riječ o plaćama zaposlenih u USKOK-u, jer se tužitelji teško odlučuju na progon organiziranog kriminala uz jednake plaće za progon običnog kriminala. K tome, još nije riješeno ni pitanje smještaja USKOK-a.

Od ukupnog broja podnešenih prijava protiv punoljetnih osoba u Državnom odvjetništvu ostalo ih je neriješeno još 11,7 posto. Iako to u cjelini nije zabrinjavajuće, Ortynski ipak upozorava da najveće zaostatke u radu imaju Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Iako je zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo lani prijavilo 19,4 posto više osoba neko godinu dana ranije, ostao mu je još pet puta veći broj nerješenih prijava. Razlozi neažurnosti su višegodišnji, a dio ih leži i u činjenici da su u njegovu nadležnost prešla složena kaznena djela zlouporaba u gospodarskom poslovanju. Paralelno s tim Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu povećao je ažurnost. Kako bi se stanje saniralo Općinsko državno odvjentištvo u Zagrebu dobilo je poseban nadzor.