Postoji i treća mogućnost, da Haag zatraži dodatne informacije. O kojim je konkretnim zločinima, odnosno osobama riječ, u ovom trenutku može se samo nagađati; izvjesno je tek da se radi o popisima na kojima ima i Srba, i Muslimana i Hrvata. To upućuje na zaključak kako se radi o zločinima počinjenim na širem mostarskom području, u dolini Neretve još od 1992. godine. Za trideset i tri osobe s najnovijeg popisa nije poznata adresa, odnosno pretpostavlja se da su u bijegu i za njima su raspisane tjeralice.

Županijski sud u Mostaru, koji se po riječima predsjednika Suda Častimira Mandarića, uza sve nalazi u golemim financijskim problemima i praktično je pred bankrotom, naprosto je zatrpan procesuiranjima osoba koje se sumnjiči da su počinile ratne zločine. U posljednje tri godine, otkako je utemeljen taj sud, protiv više od 800 osoba pod sumnjom za počinjene ratne zločine, vodi se istraga u suradnji s Haagom. Uz najnoviji popis od 49 osoba koji će ovih dana biti dostavljen Haaškom sudu na »ocjenu«, pod istragom od ranije je još 620 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Haagu je, također, upućeno i 11 kaznenih predmeta s popisom od 89 osoba, za što se još uvijek očekuje očitovanje tribunala, kao i za još jedan ranije poslani popis od 64 osobe.

Trenutačno je, kako ističe Mandarić, na Županijskom sudu u Mostaru 13 »neriješenih predmeta« s ukupno 99 osoba. Od toga je upravo šest predmeta s najnovijim popisom 49 osoba koji »ide« u Haag na »ocjenu«, dok su preostale 43 osobe osumnjičene u sedam predmeta, a njih 33 od tog broja su u bijegu. Za dvije osumnjičene osobe Haag je nedavno odobrio suđenje pred Županijskim sudom u Mostaru, a za osam osoba »ocijenio« je kako je potrebno obustaviti postupak zbog nedostatka dokaza.

Kada će se, ipak, Haaški sud očitovati o najnovijim, precizan rok za odgovor tribunala jednostavno ne postoji. U tom kontekstu, nemoguće je zaobići pitanje vremenskog trajanja svih tih mogućih procesa pred Županijskim sudom u Mostaru. Tu je i pitanje dugoročnog stvaranja svojevrsne psihoze iščekivanja, pa i straha i zastrašivanja, odnosno podizanja napetosti i stvaranja ozračja nesigurnosti i nepovjerenja u gradu na Neretvi i cijeloj regiji u godinama, čak i desetljećima od potpisivanja Daytonskog sporazuma.