Prvi istražni zahtjev nad osumnjičenicima za zloupotrebu položaja i ovlasti u nezakonitoj pretvorbi Slobodne, na čelu s nekadašnjim direktorom Splitske banke Franom Mitrovićem i Miroslavom Kutlom, podnesen je početkom prošle godine, da bi nešto poslije bio proširen i zahtjevom za pokretanjem istrage nad tadašnjim guvernerom Narodne banke Perom Jurkovićem. U listopadu prošle godine Općinsko državno odvjetništvo iz Splita uputilo je Saboru zahtjev za skidanjem imuniteta Dragi Krpini i Iviću Pašaliću, na koje je istraga dodatno proširena.

Oni se sumnjiče da su s namjerom pribavljanja veće i nepripadajuće materijalne dobiti "Globus Holdingu" njihova stranačkog kolege Miroslava Kutle, dogovorno poticali na nezakonitu prodaju dionica Slobodne Dalmacije. Kako je navedeno u zahtjevu, Krpina i Pašalić su, koristeći se svojim visokim položajima u tada vladajućoj stranci, na višekratnim sastancima tijekom 1993. godine tražili od Frane Mitrovića da unatoč odluci Upravnog odbora Splitske banke, kojoj je Mitrović bio na čelu, svjesno prekrši pravo prvokupa malih dioničara Slobodne.

Kako su dionice u to doba bile u vlasništvu Splitske banke, Krpina i Pašalić su inicirali prodaju većinskog paketa dionica Globus Holdingu d.o.o., a ne na burzi. Dionice su, umjesto po tržišnoj cijeni, tako prodali po nominalnoj cijeni od 100 njemačkih maraka, premda je njihova vrijednost na burzi bila trostruka. Tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Središnjice HDZ-a i dopredsjednik Odbora Mitroviću su obećavali "tihu sanaciju" banke i upućivali na političku nepodobnost drugih kupaca, pa je bivši direktor Splitske banke po nagovoru prodao dionice za nominalnu cijenu od 3.718.400 njemačkih maraka. Splitskoj banci tako je nanesena šteta od 6.321.280 njemačkih maraka.

Miroslav Kutle nikada nije ispitan, iako je istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac poslao zamolnicu da se on ispita pred zagrebačkim Županijskim sudom. Osim toga, glavni dijelovi iskaza iz obrane Frane Mitrovića, u kojem bivši direktor Splitske banke govori o Dragi Krpini, Iviću Pašaliću i stranačkoj pripadnosti nekadašnjeg predsjednika Upravnog odbora Metoda Jurišića, jednostavno nisu uneseni u sudski zapisnik, jer je istražni sudac Grbavac tada izjavio kako ne želi "politiku u svoju sudnicu".

Zbog aljkavih postupaka istražnog suca Grbavca, Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije zatražila je njegovo izuzeće iz predmeta, no kako je predsjednik splitskoga Županijskog suda Igor Benzon utvrdio da se radi o proceduralnom propustu te odbio taj zahtjev, Općinsko državno odvjetništvo kao stranka u sporu je potom zatražilo Grbavčevo izuzeće. Glavni državni odvjetnik podržao je taj zahtjev. Spis zatim provodi gotovo dva mjeseca na stolu u Vrhovnom sudu Hrvatske, no zaboravljajući da sudac do donošenja odluke o izuzeću ne smije poduzimati nikakve radnje vezane uz sporni slučaj, istražni sudac pismenim putem se obraća zagrebačkom profesoru prava Jakši Barbiću s nekoliko upita vezanih uz kaznenu odgovornost zbog raspolaganja dionicama.

U dopisu upućenom Jakši Barbiću, sudac Stanko Grbavac se tako interesira o postojanju ograničenja raspolaganja dionicama te traži da se navede nekoliko slučajeva u kojima bi raspolaganje dionicama bilo kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, kao i spada li u kazneno djelo prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti. Svi ti navodi, kao i kršenje prava prvokupa malih dioničara, o kojima je Grbavac od Barbića također nastojao saznati nešto više, stavljeni su na teret osumnjičenima za nezakonitu pretvorbu Slobodne Dalmacije.

Na pitanje je li sudac Grbavac pismom koje mu je uputio prekršio Zakon o kaznenom postupku, s obzirom na to da je donošenje odluke o izuzeću bilo još u tijeku, Jakša Barbić nam je odgovorio kako ne smatra da je o tome riječ.

Konačnu odluku na kraju je donijelo vijeće Vrhovnog suda u kojem su bili Milan Gudelj, Ante Potrebica, Josip Budinski i sudski savjetnik Ahmed Kapetanović, a prema njihovu obrazloženju žalba na odluku predsjednika splitskoga Županijskog suda, koju je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, proglašena je neutemeljenom. Vijeće Vrhovnog suda utvrdilo je tako da se u slučaju suca Stanka Grbavca ne može govoriti o pristranosti. Zamjerku o neispitivanju Miroslava Kutle pred zagrebačkim Županijskim sudom Vrhovni sud je ocijenio neosnovanom jer da je Kutle jedno vrijeme bio nedostupan hrvatskim vlastima.

Dio o ispitivanju čelnika Splitske banke Frane Mitrovića i Ante Letice, na koji je Općinsko državno odvjetništvo prigovorilo zbog neunošenja cjelokupne obrane u zapisnik, vijeće Vrhovnog suda je proglasilo neutemeljenim, jer državni odvjetnik nije precizno naveo o kojim se točno navodima iz obrane radilo. U obrazloženju svoje odluke o odbijanju Grbavčeva izuzeća sudsko vijeće Vrhovnog suda ni jednom riječju nije spomenulo ni Krpinu, kao ni Pašalića, na čijoj se ulozi većim dijelom temeljio zahtjev. Naprotiv, vijeće Vrhovnog suda njihovo značenje u čitavom slučaju, baš kao i istražni sudac, potpuno je zanemarilo, bez obzira na činjenicu što se radi o dvojici glavnih osumnjičenika. Bivši direktor Splitske banke na jednoj od rasprava koje su održane na zagrebačkom Općinskom sudu, vezano uz drugi postupak, otvoreno je optužio te HDZ-ove čelnike za uništenje Slobodne.

Motiviran zahtjevom Općinskoga državnog odvjetništva za izuzećem istražnog suca Stanka Grbavca iz slučaja ilegalne pretvorbe Slobodne Dalmacije, vlastiti zahtjev u siječnju ove godine preko svog odvjetnika podnio je i jedan od glavnih osumnjičenih, pritvorenik Miroslav Kutle. On je sam zatražio izuzeće suca zbog, kako je naveo, neuobičajenog postupka Općinskoga državnog odvjetništva, a taj postupak, odnosno zahtjev za Grbavčevim izuzećem, ocijenio je kao pritisak na sud. Prema mišljenju Kutlina odvjetnika koji je sastavljao zahtjev, medijskim napisima o pristranosti istražnog suca Grbavca stvorena je atmosfera u kojoj on više ne može biti objektivan. Predsjednik splitskoga Županijskog suda Igor Benzon i Kutlin je zahtjev ocijenio neutemeljenim te ga odbio, a ovih dana očekuje se podnošenje žalbe Vrhovnom sudu.