Novi list: 04. 04. 2002.
NEKADAŠNJI PREDSTOJNIK UNS-a KRUNISLAV OLUJIĆ O RAZGOVORIMA S KARADŽIĆEM
Delegaciju sam vodio ja, a ne Pašalić
Pašalić nije imao ulogu koju mu zlobnici i sitni dojavljivači pripisuju, kaže Olujić koji puštanje informacije o sastancima smatra »vrhunskim bezobrazlukom«. Predsjednik Tuđman, dodaje, nikada nije ozbiljno razmatrao Karadžićevu ponudu
ZAGREB – Nekadašnji predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Krunislav Olujić potvrdio je jučer u izjavi za naš list da se hrvatska delegacija u listopadu 1994. u dva navrata u Zalužanima pored Banje Luke susrela s vodstvom Republike Srpske. Međutim, Olujić odlučno demantira da je tom prilikom bilo govora o podjeli Bosne i Hercegovine, već su ti sastanci, kaže, rješavali neka dru
ga pitanja.Olujić smatra da je davanje informacije medijima o tom sastanku u funkciji frakcijskih borbi unutar HDZ-a i diskreditacije Ivića Pašalića.
– Delegaciju nije vodio Pašalić nego ja. U to sam vrijeme baš bio stupio na dužnost predstojnika UNS-a i bio je to logički nastavak pregovaračkih aktivnosti koje je započeo moj prethodnik na toj funkciji, kaže Olujić koji je potvrdio da je u delegaciji osim njega i Pašalića bio i general Mile Ćuk.
– Pašalić tada nije imao ulogu koju mu zlobnici i sitni dojavljivači ovoga puta pripisuju. Njegova je uloga prenapuhana, kaže Olujić koji, kako kaže, s Pašalićem nije baš u najboljim odnosima.
Olujić puštanje informacije o sastancima smatra »vrhunskim bezobrazlukom«. Smatra da je osoba koja je informirala novinare pobrkala spomenute sastanke i sporazum koji je ujesen 1994. sklopljen s takozvanom Republikom Srpskom Krajinom u pokušaju da se normalizira promet i osigura opskrba vodom za dijelove Hrvatske koji su s njom graničili.
U to je vrijeme, ujesen 1994, Republici Srpskoj dramatično ponestalo nafte, te su je željeli dobiti od Hrvatske i to isključivo, barem su tako tvrdili na sastancima, za potrebe proljetne sjetve. S druge stranke Hrvatska je željela riješiti problem nestalih osoba, ali i zaustaviti žestoko bombardiranje Županje s područja Republike Srpske koje je gotovo svakodnevno uzrokovalo ljudske žrtve.
– U tim razgovorima, ne na našu, nego na Karadžićevu inicijativu, otvoreno je i pitanje rješavanja hrvatsko-srpskih odnosa, kaže Olujić i dodaje kako na prvom sastanku nije bilo nikakve karte. Na drugom je bila karta bivše SFRJ na kojoj je Karadžić hrvatskoj delegaciji iznio svoje viđenje rješavanja hrvatsko-srpskih problema. Tako je bio predložio da se Republika Srpska i takozvana Republika Srpska Krajina udruže u Federaciju koja bi se potom konfederalno vezala s Hrvatskom i Federacijom BiH.
Olujić kaže kako o Karadžićevim prijedlozima nije bilo nikakve rasprave, između ostalog i zbog toga jer su oni dovodili u pitanje hrvatske granice. O spomenutim je sastancima prvo osobno izvijestio predsjednika Tuđmana, a potom na njegov zahtjev i članove VONS-a.
– Predsjednik Tuđman nije nikada ozbiljno razmatrao Karadžićevu ponudu. Koliko je do nje držao pokazuje i činjenica da sam kratku informaciju o tome članovima VONS-a na sjednici dao pod točkom razno, kaže Olujić koji dodaje da nikada nije realiziran ni sporazum o nafti.
Po njegovu mišljenju, cijelu su priču u medije pustili oni koji su »na svim sjednicama unaprijed klimali glavom i bespogovorno odobravali sve ono što je predsjednik Tuđman iznosio«, a sada se »nalaze u HDZ-u ili u njegovoj sestrinskoj stranci«.
Pašalić: Prljavo interveniranje u HDZ-ove izbore
Ivić Pašalić u svojoj jučerašnjoj izjavi za naš list ponovo nije ni demantirao ni potvrdio da se je u listopadu 1994. dva puta u Zalužanima pored Banje Luke susreo s Radovanom Karadžićem.
– Aktualna vlast i obavještajne službe odlučili su na najprljaviji način intervenirati u unutarstranačke izbore u HDZ-u. Takve su informacije poznate samo najvišim dužnosnicima obavještajnih službi, rekao je Pašalić dodajući da je to stoga »moglo procuriti isključivo od njih, a ne iz HDZ-a«.
Pašalić, koji je u to vrijeme bio savjetnik predsjednika Franje Tuđmana, kaže da se u to vrijeme sastajao s raznim političarima s područja bivše Jugoslavije.
– U tom sam razdoblju razgovarao s mnogim ljudima u raznim prigodama, ali ne mogu govoriti o detaljima, jer oni spadaju u domenu državne i vojne tajne, kaže Pašalić. Dodaje kako je svim tim razgovorima cilj bio »prikupiti sve kvalitetne informacije za državni vrh u svrhu oslobađanja zemlje«, te da u njima ne vidi ništa kompromitantno i da sugovornike nije mogao birati, jer su mu ih nametale ratne
okolnosti.Z. CRNČEC, D. CIGLENEČKI