ZAGREB, 9. travnja - Politički predstavnici Srbije i Crne Gore usuglasili su u Beogradu tekst zakona o suradnji s Haaškim sudom i tako najvjerojatnije priveli kraju godinu i pol dana stare prijepore oko tog pitanja.

Posljednjih dramatičnih deset dana odgode, zbog čega su iz SAD stigle prijetnje sankcijama, uzrokovala je crnogorska Socijalistička narodna stranka koja se protivila izručenjima jugoslavenskih državljana Haagu. Sada je, međutim, javljaju beogradski mediji, postignut kompromis prema kojemu je u zakon ušao stav te stranke da se izručivanje odnosi samo na građane za koje su već podignute i potvrđene optužnice te dostavljene nadležnim organima u SRJ. Tijekom utorka zakon bi trebala odobriti i jugoslavenska vlada, a već u srijedu bi ga mogao izglasati savezni parlament.

Ova je stranka došla do salda od dvadesetak osoba, uključujući i one koje se već nalaze u pritvoru u Scheveningenu, a svi koji bi pod sumnju došli kasnije, uživali bi privilegij domaćeg sudstva. Selektivno izručivanje značilo bi da svaka nova eventualna optužnica protiv državljana SRJ koja bi došla iz Haaga nakon usvajanja zakona, mora biti procesuirana kod kuće. Srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić izjavio je za Radio B92 da je kompromis koji je predložio SNP prihvatljiv za vladu Srbije i DOS samo kao pravna norma, budući da je pravno diskutabilan i da predstavlja presedan u pravnom sustavu. »Cijeli je ovaj zakon neka vrsta namjenskog lex specialis i neka vrsta presedana, pa se onda to može prihvatiti«, ocijenio je Batić dodavši kako je najvažnije da su promijenili stav oni koji su se dičili retoričkim patriotizmom, pa sad pristaju na izručenje domaćih državljana. Batić je upozorio da uvjet procesuiranja pred domaćim sudovima dolazi u pitanje u slučaju optužaba za ratne zločine čelnika kosovskih Albanaca.

Svjetske agencije SNP nazivaju »tvrdokornim crnogorskim nacionalistima« što tumače i kao mogući uzrok da odluka ove vodeće članice koalicije Zajedno za Jugoslaviju do posljednjeg trenutka ostane neizvjesna.

Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da čak trećina građana Srbije uopće ne zna tko je kriv za nepostojanje zakona o suradnji s Haagom, a većina ostalih krivicu pripisuje predsjedniku Koštunici. Brojke pokazuju da je 26 posto građana za bezuvjetnu suradnju i izručenje primjerice Milana Milutinovića, Vlajka Stojiljkovića ili Nikole Šainovića, ali 25 posto anketiranih je u svakom slučaju protiv izručenja, dok 20 posto smatra da to treba učiniti u slučaju prijetnje sankcijama.