Ako bi sve dogovoreno u Moskvi bilo za koji mjesec i realizirano, hrvatska političko-gospodarska delegacija imala bi dovoljno razloga za zadovoljstvo; osim što je u Rusiji predsjednik Stipe Mesić uspio pobliže upoznati jednog od najvažnijih svjetskih političara današnjice, ruskog šefa države Vladimira Putina, koji je dolazak svoga gosta iz Zagreba popratio toplim riječima dobrodošlice i naglasio važnost Rusije kao jamca stabilnosti jugoistoka Europe, gospodarski projekti koji su dogovoreni u Moskvi za sada pokazuju da su se domaći sukreatori ekonomske politike “opametili” u pogledu ulaska na ogromno tržište Rusije.

Dosadašnji izostanak hrvatskih proizvoda ili čak interesa domaćih privrednika za suradnju s Rusijom predstavljao je neopravdanu pogrešku, moskovskim ekonomskim i poduzetničkim krugovima teško objašnjivu; u situaciji kada se europske države, one razvijene i one tranzicijske, upravo natječu tko će prije krenuti u gospodarsko osvajanje Rusije i kada se svakodnevno zaključuju poslovi teški milijarde dolara, Hrvatskoj je dugo trebalo da shvati kako orjentacija na Istok ne znači nikakav ekonomski ili možda politički poraz, već promišljenu poslovu logiku da se izađe na tržište na kojemu postoji ogroman potencijal za suradnju.

Prvi dojmovi nakon boravka domaće delegacije u ruskoj metropoli ukazuju na to da se ta logika okrenula na pravu stranu; ohrabruje pismo namjere o uključivanju hrvatskih brodogradilišta u obnovu ruske trgovačke flote, zaživljavanje projekta Družba Adria, namirivanje klirinškog duga putem projekta razminiravanja Slavonije, početak pregovora o slobodnoj trgovini i prodaja Bijelih noći. Prostora za suradnju ima zaista puno; tako je dogovor o obnovi trgovačke flote došao sasvim nenadano, na licu mjesta. Takvih poslovnih aranžmana ima u Rusiji na mnogim točkama. Potrebno je samo biti prisutan na tržištu, razgovarati s ruskim partnerima i promptno reagirati na mogućnost sklapanja novih poslovnih aranžmana. Do sada je hrvatska strana te mogućnosti prepoznavala tek kroz maglu, a poslovne korake i brzu reakciju mjerila puževim korakom. Druge zemlje takve greške nisu činile i danas je tržište Rusije najzahvalnija “oaza” za ulaganja i poslovanja. To dobro zna jedna Njemačka, Austrija ili, recimo, Slovenija.

U očekivanju takvog poteza Banskih dvora, sada kada je predsjednik Stipe Mesić politički, a gospodarska delegacija tržišno utabala put od Zagreba prema Moskvi, daljnje čekanje u realizaciji poslovanja s Rusijom bilo bi potpuno promašeno. To je, uostalom, prije svega u interesu Lijepe naše jer Rusija nema razloga posebno čekati. Grupe svjetskih biznismena, “teških” milijarde dolara, ionako su svakodnevno u Moskvi, jer su svoju prliku prepoznali na vrijeme.