Jutarnji list: 22. 04. 2002.

RIJEČKA BANKA Do 10. travnja depoziti banke smanjeni su 35 posto, a u banci je nakon odljeva ostala 2,51 milijarda kuna osigurane štednje

I DRŽAVA JE DIZALA NOVAC IZ RIJEČKE BANKE

Prema posljednjim podacima DAB-a, građani su iz Riječke banke povukli 2,06 milijardi kuna, poduzeća 697,1 milijun, a državne jedinice 38,57 milijuna kuna

Piše: Jadranka Šević

ZAGREB - Iako se prvobitno govorilo da će Erste&Steiermarkische banka već sljedeći tjedan početi due dilligance Riječke banke, Uprava banke jučer je potvrdila da će se to ipak dogoditi nakon potpisivanja ugovora s državom, tj. krajem travnja ili početkom svibnja. Dotad bi, kako doznajemo, trebalo biti gotovo i novo izvješće HNB-a o gubicima u banci, koji bi trebali biti bliži konačnom iznosu.

Podsjećamo da je posljednjim izvješćem otkriveno ukupno 111 milijuna eura ili oko 815 milijuna kuna gubitaka. Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke, izjavio je prošli tjedan kako ne očekuje da će ukupni gubitak bitno premašiti taj iznos, a trebalo bi ga pokriti 27 milijuna eura ili 198 milijuna kuna koliko je ostavljeno kao garancija države za njihovo pokriće. Uprava Erstea optimistički smatra da će Riječka banka već 2004. vratiti poziciju jedne od najprofitabilnijih, ako ne i prve hrvatske banke.

Prema posljednjim podacima Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), krajem ožujka u potpunosti je zaustavljena navala štediša na šaltere Riječke banke, a njeni su se depoziti ustalili na oko 5,1 milijardu kuna. Banka je od 16. ožujka do 10. travnja izgubila ukupno 2,79 milijardi kuna ili 35 posto ukupnih depozita.

Građani su iz Riječke banke povukli 2,06 milijardi kuna, poduzeća 697,1 milijun, a državne jedinice 38,57 milijuna kuna. Marinko Filipović, direktor DAB-a, pojasnio je da stavka "državnih jedinica obuhvaća sredstva županije i grada Rijeke, dakle, jedinica lokalne uprave i samouprave, ali i sredstva poduzeća kao što su Ina, Hep i luka Rijeka.

Gotovo polovica od ukupnih depozita bila je oročena, oko milijardu kuna činila je klasična štednja, a zatvoreno je i žiroračuna te tekućih računa vrijednih gotovo 363 milijuna kuna. Prema analizi DAB-a, u banci je nakon odljeva depozita ostalo 2,51 milijardu kuna osigurane štednje građana (do 100.000 kuna), što bi bio i trošak države da je banka otišla u stečaj. Pritom se zaboravlja da je gotovo dvije milijarde kuna potrošeno na održavanje likvidnosti banke, kreditima HNB-a i banaka. Država bi od prodaje 85 posto dionica Riječke banke trebala dobiti 28 milijuna eura ili oko 206 milijuna kuna.