Popis tema za razgovor, posebno onih u kojima se u tzv. transatlantskoj suradnji dva diva ne slažu, poprilično je velik, pa je Europska unija u Washington došla u najjačem sastavu. Uz Javiera Solanu, visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europske komisije Romana Prodija, povjerenika Europske komisije za vanjsku politiku Chrisa Pattena, španjolskog premijera Joséa Marije Aznara, EU će predstavljati i Komisijin povjerenik za trgovinu Pascal Lamy. EU i SAD se naime i dalje svađaju oko izvoza čelika. Nakon protekcionističkih mjera SAD, Unija je odgovorila istom mjerom. Ipak, prema najavama, najviše problema u pregovorima bit će oko zajedničke platforme o izručenju i suradnji SAD i EU u pravosuđu. O potrebi zajedničke borbe protiv terorizma svi su suglasni, no EU je prošlog tjedna usvojila zajedničku platformu za pregovore, za koju se smatra da će ju SAD teško prihvatiti.

Međusobnu suradnju u zajedničkoj borbi protiv terorizma obje su strane, posebice nakon 11, rujna prošle godine, objeručke prihvatile, a intenziviranje prekooceanske suradnje već je proglašeno jednim od značajnih koraka naprijed. Ipak, problemi su nastali kada su Europljani počeli iskazivati osjetljivosti tipične za Stari kontinent, pitanja koja Amerikanci ne smatraju pretjerano važnima, ili ih a priori odbacuju.

Europska unija već je priznala kako SAD ima problema u prihvaćanju najvećeg dijela europskih prijedloga. Europska unija već je prihvatila neke od američkih prijedloga koji se tiču međusobne pomoći u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, pa je između ostalog, na američku sugestiju sastavila popis terorističkih grupa za zajednički uhidbeni nalog. No, izručenje je nešto sasvim drugo.

Na prijedlog Njemačke i Portugala, EU će u Washingtonu tražiti jamstva da izručene osobe neće biti podložne mogućnosti smrtne kazne. Izricanje smrtne kazne EU ne želi prihvatiti. EU će također od SAD tražiti da izručene osobe ne dobiju doživotni zatvor, a odbija i suđenje na tzv. posebnim prijekim sudovima. Neke europske zemlje čak predlažu da se neke informacije ne daju SAD, kad postoji mogućnost da se iskoriste za ključne i velike slučajeve. SAD i EU najvjerojatnije se neće složiti ni oko pitanja zaštite tajnosti podataka, jer SAD traži od Europljana nesmetani pristup osobnim podacima. Složeni ugovor SAD i EU o pravosudnoj suradnji također bi trebao regulirati zajedničke definicije, minimalne kazne za teške zločine, uključujući seksualno iskorištavanje djece, rasizam i ksenofobiju.

Konsenzus u načelnim stavovima EU i SAD imat će najvjerojatnije kada je riječ o Balkanu. Od Bruxellesa i Washingtona Balkan može očekivati nastavak zajedničkih napora za europeizacijom regije, a SAD će u potpunosti podržati strategiju EU koja se sastoji od nuđenja sporazuma svakoj zemlji, njihovom postepenom ulasku u EU, kada se ispune uvjeti. EU i SAD naglasit će i važnost multietničkog Kosova. S Rusijom valja nastaviti političku i ekonomsku suradnju, no pred sastanak u Washingtonu Europska unija je naglasila da je još uvijek zabrinuta zbog stanja ljudskih prava u Čečeniji.