Vjesnik: 03. 05. 2002.
Na županijskim sudovima najviše spis
a - u ladicamaOdakle novih 108.348 neriješenih spisa iz prošle godine? / Županijski sudovi zabilježili 24 posto novih zaostataka, Visoki trgovački sud 23 posto, a najbolje rezultate ostvario je Vrhovni sud - 19 posto predmeta manje je u radu / Dužnost je Ministarstva pravosuđa objasniti Vladi i Hrvatskom saboru, a posebno javnosti, zašto su postoci o priljevu manji od postotka nagomilanih novih 108.348 spisa u ladicama
ZAGREB, 2. svibnja – Hrvatski su sudovi prošle godine radili na 2.606.187 predmeta, za sedam posto spisa više nego prethodne. Rješeno je 2,497.839 spisa, za četiri posto više nego godinu prije. Unatoč tome, u ladicama je ostalo 1.247.549 spisa, čime je lanjski skor od 1,1 milijun neriješenih predmeta uvećan za 9,5 posto. Povećanju zaostatka najviše su pridonijeli županijski sudovi (24 posto neriješenih predmeta više nego prethodne godine te Visoki trgovački sud, kojemu za prilivom kasni 23 posto novih zaostataka. Tome valja dodati i 11 posto novih zaostataka općinskih sudova, pet posto neriješenih spisa više u Upravnom sudu...
Budući da je broj zaostataka gotovo za petinu smanjio Vrhovni sud (19,48 posto) i trgovački sudovi (13,46 posto), učinak hrvatskih sudova prošle je godine povećao zaostatke za 9,51 posto. Nedovršena varijanta sudačke statistike za prošlu godinu pokazuje da je 2001. pravosuđe u zemlji imalo u radu sedam posto više predmeta, a ukupni zaostaci su narasli za spomenutih 9,51 posto. Međutim, kad se iz ukupnog popisa predmeta i zaključenih spisa izdvoje prekršajni sporovi (ne vo
de ih samo sudovi za prekršaje već i lučke kapetanije), porast zaostalih predmeta zadržao se na razini 9,73 posto. Dakle, još je sumračnija budućnost nacionalnih sudova.Trgovački sudovi radili su lani na 188.610 premeta ili za 3,78 posto više spisa, nego 2000. godine. Riješeno je 197.148 sporova ili 2,56 posto više, nego godinu prije. To je pridonijelo da je zaostatak sa 63.436 premeta smanjen na 54.898 neriješenih spisa. U Visokom trgovačkom sudu u radu je bilo 7067 predmeta ili 5,65 posto više, nego 2000
. godine. Riješeno je 6011 spisa ili 0,94 posto više, nego godinu prije. Ali, ukupno je ostalo 5637 spisa ili zabrinjavajućih 23,05 posto. Upravni je sud primio 13.32 posto spisa više, nego godinu prije, riješio 11.557 predmeta (0,31 posto manje, nego 2000.) i završio godinu sa 52.113 neriješenih spisa koji znače povećanje u odnosu na 2000. godinu za 4,91 posto.Općinski sudovi bavili su se sa 10 posto većim priljevom u odnosu na pretprošlu godinu. Tih 893.566 novih spisa, u odnosu na prijašnjih 810.904, znači povećanje za 10,19 posto. No, zasotaci su veći za 11,44 posto, makar je riješeno 806.488 predmeta ili za 3,54 posto više, nego prethodne godine.
Zašto su županijski sudovi priljevom novih predmeta od 8,49 posto povećali zaostatke na 23,85 posto, stvar je analize Vrhovnog suda i Ministarstva pravosuđa. Posebno zato, što su ti sudovi lani riješili 83.398 spisa ili 4,88 posto više, nego godinu prije. Istoj analizi, ali s pozitivnim predznakom, valjalo bi podvrgnuti i učinak Vrhovnog suda. Najviše hrvatsko
sudište imalo je, istina, smanjeni priljev predmeta, sa 5649 na 5297, ali je riješilo 6947 predmeta ili 10,22 posto više, nego prethodne godine. Ukupno, zaostali predmeti u ladicama Vrhovnog suda smanjeni su sa 8472 na 6822.Sve te brojke ukazuju na nekoliko važnih činjenica. Prva, sudovi su premašili, uglavnom, svoje učinke iz 2000. godine. Na njihovu je adresu 2001. godine pristizalo, većinom, više predmeta, nego 2000. godine. Ali, dužnost je Ministarstva pravosuđa da najprije Vladi i Hrvatskom saboru, a posebno i javnosti, objasni zašto su postoci o priljevu manji od postotaka nagomilanih novih 108.348 spisa u ladicama.
Vlado Rajić