Vjesnik: 06. 05. 2002.

Manje plaće usporit će gospodarski rast

Stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog instituta progoziraju da će rast BDP-a u ovoj godini biti mršavih 2,6 posto/ Kao najveće rizike makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske Ekonomski institut navodi probleme unutar vladajuće koalicije i neizvjesno kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu

ZAGREB, 5. svibnja - Pošto je lani ostvarila neočekivano visoku stopu gospodarskog rasta od 4,1 posto, Hrvatska se u ovoj godini suočava s njezinim usporavanjem. Prema mišljenju stručnjaka zagrebačkog Ekonomskog instituta iznesenom u najnovijem broju njihovih prognoza pod nazivom Croatian Economic Outlook, rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2002. bit će mršavih 2,6 posto.

Uz usporavanje rasta na Zapadu, posebice u Europskoj uniji, na ovogodišnji smanjeni gospodarski rast u Hrvatskoj utjecat će i niz drugih faktora. Riječ je o daljnjem rezanju javne potrošnje, najavljenom smanjenju plaća u državnim službama i javnim poduzećima, te predviđenom otpuštanju 13.000 prekobrojnih u Ministarstvu obrane. Sve to usporit će rast osobne potrošnje u ovoj godini. Prema procjenama Ekonomskog instituta, ta će komponenta BDP-a u 2002. porasti samo 2,9 posto, a godinu prije ostvarila je rast od 4,6 posto.

Stoga će glavni poticaj gospodarskom rastu ove godine dati investicije (posebice gradnja autocesta i stanova), kojima analitičari Ekonomskog instituta prognoziraju rast od 4,8 posto. Ipak, i rast investicija biti će sporiji nego lani kada je njihova vrijednost skočila gotovo deset posto.

Restriktivna fiskalna politika ne daje previše prostora za rast javne potrošnje. Štoviše, toj komponenti BDP-a Ekonomski institut navješćuje ove godine pad od 2,3 posto u odnosu na lanjsku. Analitičari Instituta ne dovode u pitanje mogućnost da se realizira deficit središnje države od 4,2 posto BDP-a, kako je zacrtano stand-by aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom. Ipak, upozoravaju na netransparentnost javnih financija. Po njima, porezno opterećenje u Hrvatskoj u ovoj će godini rasti, i to mahom na lokalnoj razini.

Dok u privatnom sektoru stručnjaci Ekonomskog instituta očekuju nominalni rast plaća od oko 12 posto, za plaće u javnom sektoru predviđaju da će pasti 1,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Godišnji prosječni rast neto plaća na godišnjoj će razini iznositi oko osam posto, tvrde u EIZ-u.

Nastavak smanjenja broja zaposlenih u državnom sektoru i restrukturiranje tvrtki dovest će do rasta broja nezaposlenih: prema procjenama EIZ-a, prosječna stopa nezaposlenosti u ovoj će godini iznositi 22,6 posto.

U EIZ-u ističu kako će prihodi od privatizacije ove godine vjerojatno premašiti u proračunu planiran iznos od 2,5 milijardi kuna. Svaki prebačaj privatizacijskih planova treba iskoristiti za smanjenje javnoga duga, poručuju analitičari EIZ-a.

Ovogodišnji gospodarski oporavak EU potaknut će hrvatski izvoz, kojem EIZ prognozira godišnji rast od 5,3 posto, znatno manje nego lani. No, kako se u 2002. računa na veliko usporavanje uvoza, procjena je analitičara EIZ-a da će se deficit na tekućem računu hrvatske bilance plaćanja smanjiti sa 3,1 posto BDP-a, koliko je iznosio lani, na 2,2 posto BDP-a.

U segmentu monetarne politike EIZ-ovi analitičari ne očekuju značajnije izmjene. Ističu, međutim, kako se od novog zakona o bankama, nakon nedavnog kraha Riječke banke, očekuje jači nadzor nad cjelokupnim bankovnim sustavom. Time će se hrvatski zakonski okvir o bankama uskladiti s onim u eurozoni. Najavljuju i nastavak kreditne ekspanzije banaka.

Veća zarada od izvoza, velik rast deviznih depozita u hrvatskim bankama, privatizacijski prihodi i nova zaduženja, kojima će se financirati cestogradnja, potaknut će aprecijaciju kune prema euru u ovoj godini. To će opet prisiliti tvrtke da odlučnije kroče putem restrukturiranja kako bi povećale proizvodnost rada, a značajno će umanjiti i inflacijske pritiske. Stoga u EIZ-u u ovoj godini ne očekuju prosječnu stopu rasta cijena na malo veću od tri posto.

Kao najveće rizike makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske EIZ navodi probleme unutar vladajuće koalicije i neizvjesno kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

»Tek treba vidjeti hoće li, nakon posljednje rekonstrukcije Vlade, vladajuća koalicija djelovati jedinstvenije u provedbi reformi. Ne bude li to slučaj, gubitak kredibiliteta i značajno usporavanje u provedbi reformi bit će neizbježno. Do usporavanja reformi moglo bi doći i zbog straha Vlade od gubitka javne potpore«, zaključuju analitičari EIZ-a u svoje najnovije prognoze.

Adriano Milovan