ŠTO ĆE SE GLAVNA TUŽITELJICA CARLA DEL PONTE DOGOVORITI U ZAGREBU

ZAGREB — U očekivanju dolaska glavne tužiteljice Carle del Ponte, koja danas stiže u radni posjet našoj zemlji, u Haagu za sada ne žele "otkrivati karte" oko toga koje će se sve teme naći na stolu u Zagrebu i Vukovaru. Naime, budući da se domaći mediji posljednjih dana uglavnom bave inicijativom Vlade o tome da hrvatsko pravosuđe preuzme haaške slučajeve koji se odnose na hrvatske državljane, suradnici Carle del Ponte kažu da je ta ideja odavno poznata, da Haaški sud pozitivno gleda na reforme nacionalnih pravosuđa u smislu da se sudski procesi vode u skladu s međunarodnim pravnim standardima, ali ne žele reći kako će Haag reagirati na hrvatsku inicijativu koja je promovirana u domaćoj javnosti neposredno uoči dolaska glavne tužiteljice u Hrvatsku.

Dijalog o tim pitanjima još je davno otvoren, potvrđuju u centrali Suda, ali kažu da je teško očekivati da bi prigodom dolaska Carle del Ponte u Hrvatsku to pitanje moglo biti riješeno, a kamoli da bi Haag odjednom odlučio hrvatskom pravosuđu prepustiti sve postupke. Dobra volja u svakom slučaju postoji, posebice zbog toga što u Haagu prevladava razmišljanje kako Hrvatska relativno dobro surađuje s Tribunalom, ako se izuzme činjenica da što se tiče potrage za generalom Antom Gotovinom još nema nikakvih rezultata.

— Ponuda Hrvatske da sama procesuira haaške osumnjičenike rezultat je pozitivnog razvoja odnosa Zagreba i Haaga. Naši su političari očito smatrali da je suradnja dosegnula takvu kvalitetu da bi Haag mogao steći uvjerenje kako je hrvatsko pravosuđe sposobno provesti potrebne kaznene postupke. Apsolutno se slažem da je naše pravosuđe, načelno gledano, sposobno za takvo što. Kada kažem pravosuđe, mislim na šire shvaćeni pojam koji, osim sudstva, obuhvaća državno odvjetništvo i policiju, kao i sve one koji na bilo koji način mogu utjecati, pomoći ili odmoći sudskoj vlasti da obavlja svoju funkciju.

Međutim, dugo vremena nije postojala politička volja da se provodi zakon i kazne počinitelji zločina. Jedno od pitanja koje će tužiteljica sigurno pitati naše političare jest zašto čekaju da Haag nekoga optuži pa da onda umjesto njega vode postupke. Ni prije ni danas, Hrvatskoj nitko ne brani da pokrene postupke i kazni počinitelje ratnih zločina, bez obzira kojoj nacionalnosti pripadali — upozorava profesor Josipović koji naglašava da je odnos Haaga prema Hrvatskoj vidno promijenjen. Iako je Hrvatska više ili manje stalno surađivala, očito je kako je unatrag dvije godine ta suradnja znatno bolja.

— Ako se osvrnemo na situaciju od osnivanja Haaškog suda do danas, stajalište Haaga o mogućnosti suđenja pred nacionalnim sudovima se mijenjalo. Statut sadrži načelo prioriteta Međunarodnog suda u odnosu na nacionalne sudove. Mogućnost da se sudi pred domaćim sudovima postojala je i prije, tako da država sama započne i provede postupak. U tom slučaju, Haag je mogao preuzeti postupke ako bi ocijenio da se oni ne vode kako treba, da se želi zapravo zaštititi počinitelja ili da je riječ o predmetu koji ima posebnu važnost za Haag. Nije postojala mogućnost da Haag, nakon što je započeo postupak, prepusti slučaj domaćem pravosuđu.

— Očekujem da će Haag takvu odluku donijeti u nekim slučajevima, ali ne u svim. Ne samo zato što bi teško mogao donijeti takve odluke samo u odnosu na okrivljenike iz jedne države, nego i zato što domaće pravo ne omogućava suđenja u onim slučajevima u kojima je okrivljenik optužen prema zapovjednoj odgovornosti iz članka 7. stavak 3. Statuta. Zato je moje očekivanje da će Haag za sebe zadržati nekoliko najvažnijih slučajeva, posebno onih u kojima se odgovara po zapovjednoj odgovornosti. Ustupanje određenih slučajeva očekujem posebno s obzirom na najavljeni ograničeni rok trajanja Međunarodnog suda, negdje do 2007. ili 2008. godine, i potrebu da se Haag koncentrira na najvažnije slučajeve — zaključuje profesor Josipović.

Unatoč najavama, predsjednik Stipe Mesić neće se u Zagrebu susresti s glavnom haaškom tužiteljicom, i to zato što je šef države otputovao u Sjedinjene Države, gdje će sudjelovati u radu konferencije Ujedinjenih naroda. Međutim, to što se Mesić i Del Ponte neće sastati, nije ništa novo. Posljednji put kada je šefica haaškog tužiteljstva boravila u Zagrebu, u lipnju prošle godine, njihov sastanak također nije održan jer je suradnja s Haagom u potpunosti prepuštena hrvatskoj Vladi.