O svemu će odlučiti Središnji odbor HDZ-a BiH, čiji je sastanak zakazan za petak u Mostaru, no čini se da Čolak u ovom trenutku, unatoč vlastitom odbijanju preuzimanja vodstva HDZ-a BiH na famoznoj osmosatnoj sjednici Predsjedništva krajem prošlog tjedna, figurira kao uvjerljivo najjači kandidat za mjesto vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH u idućih devet mjeseci.

Na sjednici Središnjeg odbora trebala bi biti izabrana i tri potpredsjednika, te još dva člana Predsjedništva HDZ-a BiH. Središnji odbor bi, uz izbor novog vodstva, trebao donijeti i definitivnu odluku oko sudjelovanja HDZ-a BiH na listopadskim izborima, pošto 18. svibnja istječe rok za prijave stranaka. Pojedini mediji spekuliraju kako se čak može dogoditi da Središnji odbor HDZ-a BiH ne prihvati ostavke Ante Jelavića i još petorice članova vodstva, no objektivno, takva mogućnost je zaista minimalna jer bi to HDZ odvela u »slijepu ulicu«.

Međutim, i vjerojatna odluka o prihvaćanju »Petritschevih uvjeta«, odnosno prihvaćanju ostavki i prijavi za izbore, ne mora automatski značiti i da će HDZ BiH zaista sudjelovati na listopadskim izborima. Mogućnost sazivanja izvanrednog Sabora između 18. svibnja i 3. listopada također je potpuno otvorena, ukoliko se u međuvremenu u HDZ-u BiH, ali i nekim drugim hrvatskim strankama okupljenim oko Hrvatskoga narodnog sabora pojave dvojbe oko sudjelovanja na izborima.

Ne treba nikako zanemariti činjenicu da se velika većina hrvatskih stranaka u BiH krajnje negativno izrazila o Petritschevom nametanju amandmana na entitetske ustave i da se ovakve ustavne promjene doživljuju praktično kao antihrvatske, odnosno da Hrvate u BiH svode na nacionalnu manjinu. S druge strane, ostavka Ante Jelavića i skupine nikako ne znači i njihovo »dizanje ruku« od HDZ-a BiH, odnosno može se očekivati kako će oni i dalje imati snažan utjecaj na stranačku politiku.