Kada bi sutra bio referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, 68,4 posto građana Hrvatske zaokružilo bi pozitivan odgovor, 18 posto ne zna kako bi odgovorilo, a ulasku u Uniju usprotivilo bi se 13,6 posto građana. Pokazalo je to istraživanje Večernjeg lista u povodu Dana Europe 9. svibnja, datuma kada se obilježava osnivanje prve europske Zajednice za ugljen i čelik. Telefonska anketa provedena je na uzorku od 450 građana iz cijele Hrvatske.

Najveći broj građana, njih 42.7 posto, smatra da će Hrvatska postati članica EU za 5 do 10 godina; 21,8 posto drži da će se to dogoditi za tri do pet godina; 15,3 posto smatra da će za ulazak u Uniju Hrvatskoj trebati 10 do 15 godina; a 4,7 posto smatra da bi to razdoblje moglo biti dulje od 15 godina. Dok 12,7 posto ispitanika nije znalo odgovoriti na to pitanje, njih 2,9 posto uvjereno je da Hrvatska neće nikad biti članica Europske unije.

Ova je anketa pokazala da polako, ali sigurno, raste broj građana koji bi se na referendumu izjasnili protiv ulaska Hrvatske u EU. Odgovarajući na isto (referendumsko) pitanje, počevši od 1998. godine do lani, približno šest posto građana odgovaralo je negativno. U listopadu prošle godine protivljenje je naraslo na 7,1 posto, da bi nepunih sedam mjeseci kasnije naraslo na 13,6 posto. Zanimljivo je da je isti postotak protivnika integriranja Hrvatske u EU zabilježilo i Ministarstvo za europske integracije, koje je svoje četvrto istraživanje javnog mnijenja objavilo u veljači. Prema tome je velikom istraživanju potpora priključenju Hrvatske Uniji ostala na stabilnih 77 posto, a postotak protivnika povećan je na račun dotad neutralnih.

- Činjenica je da broj protivnika raste, ali ti su negativni efekti još uvijek puno manje izraženi od pozitivnih očekivanja koje hrvatska javnost ima od priključenja Hrvatske Europskoj uniji. Čini mi se da se u nas premalo naglašava iznimno velika potpora koju građani i dalje imaju prema europskom integriranju. Međutim, ono što mi stvarno moramo raditi i sa čim smo možda malo prekasno počeli jest konkretno informiranje javnosti o tome što znači taj proces. Dio takvih odgovora proizlazi iz sadašnje razine informiranosti građana - procjenjuje Neven Mimica, ministar za europske integracije. Upravo je njegovo ministarstvo glavni organizator Europskog tjedna tijekom kojega nastoji građane - od osnovnoškolske dobi do akademika - informirati o svim pozitivnim i negativnim aspektima približavanja Hrvatske Uniji.

Koliko je za trojku krivo samo Ministarstvo, a koliko rad Vlade u cjelini, budući da je i sam ministar Mimica na nedavnoj sjednici Vladu podsjetio na kašnjenje na brojnim poljima? Ministar Mimica kaže kako još nije vrijeme ni za kakvu paniku.

- Ne bismo ipak trebali biti nezadovoljni sadašnjim stupnjem našeg ostvarenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kasnimo sa 20 posto zacrtanih mjera, ali siguran sam da će i te i ostale mjere koje su zacrtane za ovu godinu biti provedene. Ova razina još nedovoljne angažiranosti pojedinih resora na zadacima čije nas ispunjavanje vodi prema Europskoj uniji posljedica je inercije u državnoj upravi. Jedan je od poslova našeg ministarstva tu inertnost malo razbiti i dokazati da posao oko europskih integracija nije samo jedan od poslova, nego naš prioritet - kaže ministar Mimica, čije je ministarstvo ocijenjeno s prosječnom ocjenom 2,9.

Kako su austrijske vlasti u početku devedesetih Austrijancima objašnjavale nužnost priključenja dotad neutralne Austrije Europskoj uniji? Tadašnja državna tajnica građanima je obećavala kako će, ako se Austrija pridruži EU-u, svaka domaćica u svom kućnom proračunu na kraju godine imati tisuću šilinga više. Računala je na sniženje cijena prehrambenih proizvoda, do kojeg je, doduše, došlo ali ne odmah 1995., kad je Austrija postala punopravna članica, nego dvije ili tri godine kasnije.

Čak ni bogata Austrija nije ostala bez negativnih posljedica poslije ulaska u Uniju, kako je na zapaženom predavanju objasnio Martin Seidik, veleposlanik austrijskog ministarstva vanjskih poslova zadužen za problematiku širenja Europske unije. Seidek je dobar poznavatelj te regije, a Ministarstvo europskih integracija pozvalo ga je u Hrvatsku u sklopu Europskog tjedna.

A kako sadašnje austrijske vlasti Austrijancima objašnjavaju nužnost širenja EU-a na susjedstvo? Opet novcem. Praktični su Austrijanci izračunali kako će svakog njihovog građanina proširenje EU-a stajati 37 eura po glavi. Do toga su podatka došli na temelju austrijskog učešća u proračunu EU-a predviđenom za proširenje i broja stanovnika. I nije preskupo, s obzirom na to da se proširenjem EU-a širi austrijsko tržište. Slovenija danas iz Austrije uvozi triput više nego Njemačka i šest puta više nego Italija.