Haag će hrvatskom pravosuđu predati i sve dokumente kako bi Hrvatska mogla suditi za ratne zločine ljudima nižeg i srednjeg ranga u hijerarhiji okupacijske vlasti / Samo iz Vukovara Haag ima oko 8000 dokumenata srpske strane / Granić očekuje da će ubrzo biti optuženi i svi drugi koji se spominju u optužnici protiv Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj / Del Ponte pozvala žrtve da svjedoče u Haagu i zato da zločinci na čelu s Miloševićem moraju slušati na Sudu o pokoljima koje su skrivili / Tužiteljica u istočnoj Slavoniji razgovarala sa žrtvama, a vidjela i videozapise o zločinima arkanovaca koje su oni sami snimili

ERDUT/ DALJ/ VUKOVAR/ILOK, 7. svibnja - Hrvatsko pravosuđe preuzet će od Haaškog suda procesuiranje za ratne zločine koje su počinili ljudi srednjeg i nižeg ranga u hijerhiji. Proizlazi to iz izjave Carle del Ponte nakon razgovora u utorak u Vukovaru s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, ministricom pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i Orsatom Miljanićem, predstavnikom Ureda hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom.

Prema nekim neslužbenim izjavama, Haaški sud samo je na području Vukovara prije mirne reintegracije uspio prikupiti oko 8000 dokumenata srpske strane.

Del Ponte očekuje da SRJ otvori i arhive

Na pitanje o posljedicama nedavno započete ekshumacije u Korenici, Del Ponte je zahvalila hrvatskoj Vladi na velikoj pomoći u tom poslu, ali nije htjela govoriti o posljedicama jer je istraga u tijeku. Posjet Carle del Ponte istočnoj Slavoniji protekao je u utorak uz najviši stupanj osiguranja i zračnu potporu tako da cijelo jutro novinari nisu uspjeli prići haaškoj tužiteljici na manje od 20 metara.

U sklopu multimedijalne projekcije koju je pripremio Vladin Ured za suradnju s Haagom del Ponte imala je priliku upoznati se s djelovanjem JNA na tom području te pogledati kraće videozapise koji su čak snimali sami arkanovci. Među ostalim, prikazan je zapis koji svjedoči da je Arkan na tom području bio nadređen oficirima JNA. Del Ponte je upoznata sa zločinima u tom centru u kojem su mučeni i pogubljeni zarobljenici s daljskog, erdutskog i vukovarskog područja. Procjenjuje se da ih je smaknuto 200.Tijekom posjeta vukovarskom kraju, glavna haaška tužiteljica susrela se s desetak svjedoka ratnih zločina.

U Dalju je razgovarala s Ivom Kovčalijom koji je zapovijedao Policijskom postajom u Dalju 1. kolovoza 1991. kad je u tom mjestu ubijeno 20 policajaca, 15 pripadnika ZNG-a i četvorica iz Civilne zaštite. Samo u Policijskoj postaji tog dana poginulo je deset policajaca koji su ponudili predaju, ali je zapovjednik JNA ipak naredio da se s desetak metara u zgradu ispale tri tenkovske granate.

U Dalju se Del Ponte susrela i s jednim od mještana koji su u srpskim logorima bili od kolovoza 1991. do travnja 1992. Posjetila je i mjesto na obali Dunava gdje su strijeljani zarobljenici čija je tijela odnijela rijeka pa nikad nisu nađena.

Na putu iz Dalja prema Borovu Selu kolona se na trenutak zaustavila u blizini masovne grobnice na farmi Lovas. U Borovu Selu glavna tužiteljica razgovarala je s nekolicinom svjedoka pogibije 17 hrvatskih redarstvenika 2. svibnja 1991. godine.

Nakon službenih razgovora, Carla del Ponte obišla je Franjevački samostan gdje je razgovarala s gvardijanom Zlatkom Špeharom koji je nakon pada Vukovara bio odveden u zarobljeništvo, te dvojicom svećenika koji su cijelo vrijeme okupacije proveli u Vukovaru. Razgovarala je i sa dvije svjedokinje koje su preživjele likvidacije u podrumima u selu Bogdanovci nedaleko Vukovara. U vukovarskoj bolnici razgovarala je s dr. Vesnom Bosanac te časnom sestrom koja je kao medicinska sestra u bolnici ostala sve dok iz nje nije bio odveden i posljednji pacijent. Prema nekim informacijama ona može posvjedočiti da su se u uspjeh akcije pražnjenja bolnice osobno, u uniformama JNA i pod oružjem došli uvjeriti Veselin Šljivančanina, Goran Hadžić i Vojislav Stanimirović.

Carla del Ponte razgovarala je u Vukovaru i s predstavnicima udruga obitelji nestalih i zatočenih. Prema riječima predsjednika Saveza udruga zatočenih i nestalih Josipa Jugeca, od glavne haaške tužiteljice zatražili su pomoć u pronalaženju još 1369 nestalih osoba s područja istočne Slavonije. Naime, objasnio je, prije no što je Hrvatska preuzela kontrolu nad tim područjem, neke su masovne grobnice ekshumirane, a tijela prenesena ili u Vojvodinu ili, što bi moglo biti još gore, bačena u Dunav.

Udruge obitelji nestalih i zatočenih također traže da Jugoslavija izruči Gorana Hadžića Hrvatskoj kako bi mu se moglo suditi. Jugec je izjavio da su predstavnici udruga nastojali ukazati haaškoj tužiteljici na činjenicu da se prema Srbima na tom području »blago postupa iako su oni opljačkali i pokrali sve što su mogli, a danas imaju bolji tretman nego Hrvati povratnici«.

U završnoj izjavi novinarima u iločkom dvorcu Carla del Ponte rekla je da je za rad na optužnicama i tijekom procesa ovakav posjet istočnoj Slavoniji vrlo važan. »Ja inače nemam emocija kada čitam dokumente, pregledavam radne materijale ili čitam prijepise svjedočanstava. Ali, susreti sa svjedocima i žrtvama na terenu su naravno nešto sasvim drugo i to je dobro jer mi ponekad pripremajući optužnice, postajemo previše okrenuti "tehničkim" pitanjima.«

Na pitanje hoće li Haaški tribunal, kao što se može čuti, mijenjati optužnice čiju je izradu vodio Graham Blewitt Del Ponte je odgovorila da je normalno da se danas neke optužnice poboljšavaju, budući da u početku rada Tribunala ljudi zaposleni u njemu nisu imali dovoljno iskustva u radu. Pritom je napomenula da Blewitt nije sam pisao optužnice, nego su na njima radili čitavi timovi.

Carla Del Ponte izjavila je za Hrvatsku televiziju da je u ponedjeljak s premijerom Ivicom Račanom razgovarala i o optuženom hrvatskom generalu Anti Gotovini. »Svakako da ga treba uhititi i predati Haaškome sudu. Sigurna sam da postoji politička volja u Vladi da se to i učini, ali kao što znate teško je utvrditi gdje se on nalazi. Trudit ćemo se da ga netko uspješno pronađe«, rekla je. Na upit je li moguće promijeniti neke dijelove optužnice, ako se Gotovina preda, glavna haaška tužiteljica rekla je da nema namjeru ništa mijenjati, ali da će se možda nešto promijeniti tijekom suđenja, ovisno o dokazima, a »osobito dokazima koji će iznijeti njegova obrana«.