Večernji list: 09. 05. 2002.

WOLFGANG PETRITSCH NA KRAJU MANDATA POKREĆE REFORMU SUDSTVA U BiH

Bez mita, korupcije i socijalističkog pravosuđa

Reforma pravosudnog sustava u BiH ostaje jednim od glavnih neostvarenih ciljeva Wolfganga Petritscha na kraju njegova mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice. Neučinkovito, zastarjelo i korupciji sklono pravosuđe pokazalo je da se vrlo dobro može oduprijeti svim međunarodnim i domaćim pokušajima reforme.

Određene zakonske korekcije, međunarodni nadzor i financijsko stimuliranje sudaca i tužitelja proteklih godina nisu dali željene rezultate. Politički je utjecaj u sudstvu i dalje ostao veoma snažan, a u mnogim se slučajevima, poput suđenja jednom od najbližih suradnika Fikreta Abdića Ibrahimu Đedoviću, pokazalo da je uloga politike u sudnicama presudna.

Ni Petritschev potez, kojim je sucima i tužiteljima osigurao višestruko veća primanja od većine ostalih radnika u BiH, nije dao željene rezultate jer se i dalje javljaju slučajevi mita i korupcije u pravosudnom sustavu. Sumnja se da većina financijskih pronevjera i utaja nije pravodobno otkrivena i kažnjena upravo zbog potkupljivosti sudske vlasti.

Inozemni političari već godinama upozoravaju na to vlasti u BiH, tumačeći im da put te zemlje u europske integracije neće biti moguć sve dok sudstvo ne doživi potpunu reformu. Domaće vlasti su, pak, pokazale da ne mogu ili ne žele provesti tu reformu, a visoki se predstavnik do sada nije koristio svojim ovlastima kako bi nametnuo reformu u toj oblasti.

Ipak, prije odlaska iz BiH austrijski je diplomat najavio određene odluke u tom smjeru. Prema najavama iz njegova ureda, Petritsch će donijeti odluku o utemeljenju visokog sudskog vijeća BiH koje bi, kao neovisno tijelo, odlučivalo o zapošljavanju i otpuštanju sudaca i tužitelja. Do kraja iduće godine BiH bi trebala imati novu pravosudnu strukturu, što u praksi znači da će najmanje 25 posto zaposlenih u sudstvu morati na burzu rada. Očekuju se i velike smjene sudaca jer ih je, kako tvrdi Petritschev zamjenik Mathias Sonn, 80 posto izabrano na temelju nacionalne i političke podobnosti, a ne stručnosti.

Petritschevi potezi su, međutim, umnogome limitirani ustavnim, odnosno daytonskim odredbama, prema kojima je pravosudni sustav u potpunoj mjerodavnosti entiteta. U praksi to znači da se u Federaciji BiH i Republici Srpskoj primjenjuju dva posve oprečna pravna sustava. U Federaciji se izgrađuje i primjenjuje svojevrsna kombinacija američkih i europskih pravnih normi, dok u Republici Srpskoj još dominiraju pravne odredbe iz socijalističke Jugoslavije. Republika Srpska je čak preuzela i većinu zakona iz bivše Jugoslavije.

Posebno pitanje u pravosudnoj reformi bit će osnivanje državnog suda BiH i procesuiranje slučajeva ratnih zločina pred domaćim sudovima. Visoki predstavnik i BiH vlasti već dugo najavljuju osnivanje suda BiH, ali i tu postoje određeni politički otpori.

Može li ovakvo sudstvo i pod kojim uvjetima preuzeti na sebe procesuiranje ratnih zločina, pitanje je na koje bi odgovor trebala dati posebna skupina međunarodnih pravnih stručnjaka koja analizira stanje u BiH. O njihovu će izvješću ovisiti konačna odluka o prebacivanju jednog broja slučajeva s Haaškog na domaće sudove. Vjeruje se da će i posljednje odluke visokog predstavnika Wolfganga Petritscha umnogome ovisiti od tom izvješću. No, sigurno jest da će zadatak provedbe pravosudne reforme Petritsch morati ostaviti u naslijeđe novom visokom predstavniku Paddyju Ashdownu, koji potkraj svibnja dolazi u BiH.

SARAJEVO, Dejan Jazvić

U BiH se ipak osniva sud za ratne zločine

SARAJEVO - Neovisni tim međunarodnih stručnjaka odlučio je preporučiti uspostavu posebnog suda u Bosni i Hercegovini koji bi se bavio ratnim zločinima i u čijem bi radu uz inozemne ravnopravno sudjelovali i domaći suci.

Član tima John Ralston koji je ranije obnašao dužnost voditelja odjela za istrage suda u Haagu izjavio je u srijedu u Sarajevu kako je jednoglasno donesena odluka da se predloži uspostava državnog suda i tužiteljstva u BiH koji bi se isključivo bavili slučajevima kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Kantonalna tužiteljstva u zemlji imala bi samo pomoćnu ulogu odnosno zadaću da pomažu u istragama ukoliko to zatraži ured državnog tužitelja.

- Naša je procjena kako će stranci u ovim procesima sudjelovati prvih pet godina. Nakon toga suđenja za ratne zločine mogla bi se potpuno prepustiti domaćim istražiteljima i sucima-kazao je Ralston.

Financiranje suda većim bi dijelom pomogla međunarodna zajednica, a za šest do devet mjeseci mogli bi početi prvi procesi.(H)