ZAGREB — Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte najavila je tijekom posjeta Hrvatskoj da bi Tribunal "slučajeve na srednjoj i nižoj razini" mogao prepustiti hrvatskom pravosuđu, a kako bi što tješnje surađivali još ovoga mjeseca Haag namjerava podijeliti informacije s novim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem. Osim dobre volje i sposobnosti hrvatskog pravosuđa da procesuira haaške osumnjičenike, zbog različitosti zakonskih rješenja, dokazni postupak bi mogao biti otežan. Ipak, ubrzo nakon Bajićeva posjeta Haagu, do jeseni možemo očekivati pokretanje novih procesa pred domaćim sudovima protiv sudionika akcija iz vremena Domovinskog rata bazirane na dokazima koje su prikupili haaški istražitelji, kao i nove optužnice s potpisom Carle del Ponte na višoj razini.

Haaški tribunal vodit će istrage do 2008. godine, a potom su predviđena samo suđenja po postojećim optužnicama. Zbog velikog broja započetih procesa, kao i istraga, zainteresirana lokalna zakonodavstva trebala bi preuzeti većinu slučajeva i procesuirati ih prema dokazima i optužbama dostavljenim iz Međunarodnog suda ili u suradnji s haaškim istražiteljima. No, zakonska rješenja u državama na području bivše SFRJ uglavnom nisu u potpunosti kompatibilna pravnim normama Haaškog tribunala. Naime, većina haaških optužnica bazirana je na zapovjednoj odgovornosti, prema kojoj je moguće osuditi sve koji su sudjelovali u lancu zapovijedanja na području akcije u kojoj je počinjen ratni zločin.

Tijekom brojnih istraga koje zadnjih godina haaški istražitelji vode u vezi s akcijama Oluja i Medački džep, pa i u drugim slučajevima, Tužiteljstvo je došlo do dokaza o počinjenjima djela koja se gone prema međunarodnom pravu ali su osumnjičenici nižega ranga. Također, razgovaralo je i s mnogim potencijalnim osumnjičenicima i mogućim svjedocima, kao u utorak s bivšim pomoćnikom ministra unutarnjih poslova Željkom Sačićem o akciji Medački džep. Prvotna intencija pri osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije je i bila da se na njemu nađu samo glavni akteri, dok bi manji slučajevi bili prepušteni lokalnim zakonodavstvima kad se steknu uvjeti i kad Haag počne vjerovati institucijama zainteresiranih država.

Tako je, zapravo, "pilot-projekt" za provjeru spremnosti hrvatskog pravosuđa bila predaja i procesuiranje Mirka Norca i gospićke skupine na sudu u Rijeci. Kako se dokazni postupak zahuktao, a pod budnim okom Haaga, praktički su stečeni preduvjeti da se slični slučajevi, za koje je Tribunal vodio svoje istrage, nađu na domaćim sudovima. Također, rastućem povjerenju u hrvatsku Vladu pridonijela je i obnova procesa Pakračka Poljana na zagrebačkom Županijskom sudu.