Vjesnik: 09. 05. 2002.
Bez svjedoka nema pravde
SANJA KAPETANIĆ
Poziv Carle del Ponte hrvatskim svjedocima da svjedoče na procesima pred Haaškim sudom i njezina potvrda da će suđenja odgovornima s nižih i srednjih razina hijerarhije zločina biti prepuštena hrvatskom pravosuđu, ukazali su u utorak na dva važna problema procesuiranja ratnih zločina u Haagu, ali i u Hrvatskoj.
Prema informacijama iz dobro upućenih krugova - nekoliko svjedoka koji bi mogli govoriti ne samo o zločinima, nego i o organizaciji života i strukturi vlasti u okupiranim dijelovima Hrvatske početkom devedesetih - odbijaju otići u Haag.
Desetak godina nakon kalvarije koju su prošli jednostavno više ne žele po deseti ili petnaesti put prolaziti naporne sate svjedočenja uz dodatak za njih i te kako mučnog ispitivanja odvjetnika optuženih. Jedino što ti ljudi danas još žele je to teško razdoblje jednom za svagda »ostaviti iza sebe«. Mnogi se neće složiti s njihovim uvjerenjem
da će im u tome pomoći baš odbijanje svjedočenja. Ali, nitko im ne može osporiti pravo na stav da pravda, koja dolazi s toliko godina zakašnjenja i nakon tolikih nepravdi, nije pravda koju su očekivali i da ih zbog toga uopće ne zanima. Više nego itko drugi, naime, oni imaju puno pravi sami odlučiti kako će pokušati naći svoj mir.Sa svjedočenjima bi moglo biti problema i u Hrvatskoj. Dokumentacija koju će haaški istražitelji prepustiti hrvatskim kolegama nije vezana samo za zločine koju su počinili Srbi i JNA. Sasvim je izvjesno da će se od hrvatskog pravosuđa tražiti procesuiranje i nekih mračnih događaja vezanih za obranu Hrvatske. Dosadašnja iskustva s takvim procesima ne ohrabruju.
Doduše, prema informacijama iz Banskih dvora, Haag nema primjedbi na tijek najznačajnijeg takva suđenja, onog protiv tzv. gospićke skupine, nakon što su okončana odvjetnička odugovlačenja s početka procesa. No, činjenica je da hrvatski pravosudni sustav nije utemeljio efikasnu zaštitu svjedoka ni nakon ni za vrijeme suđenja ili istrage, o čemu zorno svjedoče prijetnje kojima su svjedoci bili izloženi, primjerice, u samoj zgradi šibenskog suda.
Hrvatska taj problem mora riješiti ne samo zbog procesuiranja ratnih zločina ili mišljenja Haaga. To je problem koji je ujedno i jedna od najvećih prepreka procesuiranja organiziranoga kriminala. A on je jedna od najozbiljnijih prijetnji zdravlju svakog, pa i hrvatskog društva.