Vjesnik: 10. 05. 2002.
Do kada sporovi sa Slovenijom?
U 11 godina dvije zemlje nisu uspjele riješiti problem Ljubljanske banke, NE Krško, granična pitanja, u zastoju je provedba imovinsko-pravnog ugovora, a nisu dogovoreni ni zajednički granični prijelazi / Međunarodni diplomatski krugovi Hrvatskoj i Sloveniji preporučuju da se dogovore, u obostranom interesu. U hrvatsko-slovenskim prepucavanjima obje su zemlje potpuno same – probleme umjesto njih neće riješiti ni EU niti NATO
ZAGREB, 9. svibnja – Ni nakon trećeg sastanka ekspertnih skupina za problem prijevoza nafte, Hrvatska i Slovenija nisu se uspjele dogovoriti. Iako diplomatski krugovi uporno ponavljaju frazu o umjerenom optimizmu i činjenicu da se izaslanstva dviju zemalja redovito sastaju, jasno je da su Hrvatska i Slovenija još da
leko od rješavanja niza otvorenih pitanja koja se ne tiču samo spora zbog naftnih koridora.Kad se podvuče crta, lako je ustanoviti da Hrvatska i Slovenija u 11 godina nisu uspjele riješiti ni jedno od otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja. Na popisu problema i dalje je Ljubljanska banka, odnosno povratak novca hrvatskim štedišama, NE Krško, granična pitanja, u zastoju je i provedba imovinsko-pravnog ugovora, nisu dogovoreni zajednički granični prijelazi.
Hrvatski su nam diplomatski izvori kazali da se između Hrvatske i Slovenije trenutno zapravo ne događa ništa spektakularno. Pregovori o svim otvorenim pitanjima su redoviti, no vidljivih rezultata još nema. Svi diplomatski pregovarači, uključujući i one iz Europske unije, spremni su priznati da su slovenski pregovarači iznimno tvrdi i teški, a ponajviše se s tom ocjenom slaže talijanska diplomacija. Dužnosnici Farnesine godinama su se za diplomatskim stolom ogorčeno borili sa Slovencima za povratak talijanske imovine.
Hrvatski pregovarači navode da je Slovenija u posljednje vrijeme pokazala određenu dozu nervoze jer je pred ulaskom u punopravno članstvo Europske unije i NATO-a. Za obje je integracije važan uvjet uspostava dobrosusjedskih odnosa i rješavanje svih otvorenih pitanja. No takvo su mišljenje spremni demantirati birokrati EU-a, koji su Vjesniku ustvrdili da neriješena hrvatsko-slovenska pitanja neće usporiti slovenski ulazak u EU i NATO.
»Sloveniju više brine činjenica da ima sjajne gospodarske pokazatelje pa bi ulaskom u EU, umjesto primanja financijske pomoći, mogla biti u poziciji da odmah daje u zajedničku blagajnu EU-a«, kažu birokrati.
Slovenija je oduvijek Bruxellesu bila bliža nego Hrvatska pa je smatrala da može ustrajati na vlastitim uvjetima i da će u tome imati bezrezervnu potporu EU-a. Zato je u Europskom parlamentu nedavno pokrenula inicijativu kojom bi se izvan snage stavila mogućnost međunarodne arbitraže kad je riječ o Piranskom zaljevu. Uklanjanje mogućnosti međunarodne arbitraže ide na ruku Sloveniji, koja u džepu ima parafiran sporazum o Piranskom zaljevu.
Iako se svi slažu da je Račanov brzopleti paraf na dokument, koji je kasnije u Zagrebu u potpunosti odbijen, pregovarački kamen oko vrata Račanovoj vladi, riječ je samo o parafu, a ne potpisu. Hrvatska se zbog svega toga, naravno, ne želi odreći međunarodne arbitraže, no taj model nikad ni jednoj strani ne donosi potpuno ispunjenje njihovih želja. Međunarodna arbitraža pronalazi minimum kompromisa i određuje rješenje. Nakon toga dodatnih poteza više nema.
No, inzistiranje na parafu dokumenta i takvoj vrsti slovenske dosljednosti, kako se vrlo brzo vidjelo, vrijedi samo za Hrvatsku. Pokazalo se, naime, da u pregovorima s Jugoslavijom o zračnim koridorima Slovencima sad ne odgovora rješenje koje su parafirali. U ovom slučaju već parafirani sporazum službenoj Ljubljani i nije tako važan. Ipak, priznaju hrvatski pregovarači, sasvim je normalno da Slovenija ustraje na tim pitanjima »jer bi to činila i Hrvatska da je situacija obrnuta«. Toj kategoriji pripada i hrvatski gaf o naftnim koridorima. Prva je pogreška ispravljena naknadno donesenom novom regulativom, no Sloveniji ni ta odluka ne odgovara.
Međunarodni diplomatski krugovi stoga Hrvatskoj i Sloveniji preporučuju da se dogovore, u obostranom interesu. U hrvatsko-slovenskim prepucavanjima obje su zemlje zapravo ostale same – probleme umjesto njih neće riješiti ni EU niti NATO.
Bruno Lopandić