Ako bi se primijenio način obračuna koji sugerira HSP 1861, obaveza dužnika od 269.231 DEM iz 1991. godine svela bi se na 7.067 DEM, s kamatama, čime bi interesi vjerovnika bili bi drastično ugroženi

RIJEKA – Hrvatska stranka prava 1861. podnijela je Državnom odvjetništvu prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a zbog čvrstog uvjerenja da ZAP (današnja FINA), Porezna uprava, HNB i CAOP, dakle – državne ustanove, krše Zakon o zateznim kamatama, te da su protuustavnom primjenom obračunavanja poreza i dugovanja bivša i sadašnja Vlada izvršile neviđenu pljačku građana.

– Na stotine hrvatskih dužnika upropašteni su temeljem nezakonitog obračunavanja kamata, deseci tisuća privrednih, pravnih subjekata i fizičkih osoba dovedeni su do stečaja, a radnici otjerani na ulicu, pojasnio je za naš list lider HSP-a 1861. Dobroslav Paraga.

Naime, u obrazloženju zahtjeva HSP 1861. se poziva na članak 3. Zakona o zateznim kamatama kojim je propisano da se kamate iz članka 2. tog zakona utvrđuju za razdoblje kraće od godine dana, primjenom konformnog načina obračuna, što znači da se na dugove dulje od godine dana ne primjenjuje konformni način obračuna, odnosno, da se glavnici ne pribrajaju kamate, jer da kamate plus glavnica nisu nova glavnica, već glavnica ostaje utuženo, ugovoreno ili stvoreno zaduženje potraživanja prema dužniku bez pribrajanja kamate.

– Takvo je tumačenje dalo i Ministarstvo financija 12. listopada 2001. godine, kao prijedlog Vladi RH za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 3. zakona o zateznim kamatama. Odredbom tog članka propisano je da se kamata za razdoblje kraće od godinu dana računa primjenom konformnog načina obračuna. To znači da se po isteku obračunskog razdoblja zatezna kamata pripisuje glavnici, a kod izračuna se primjenjuje kalendarska godina. Iz navedene odredbe jasno je da zakonodavac ne dopušta primjenu konformnog načina obračuna za razdoblje dulje od godine dana, jer da je to htio, to bi bilo i propisano. Ovo, pak, znači da se zatezna kamata do godine dana obračunava konformnom metodom, ali tako izračunata kamata se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje iznad godine dana nastavlja se računanje kamata po proporcionalnoj metodi do dospijeća, pojašnjava Paraga te dodaje da Ministasrtvo financija ovo stajalište temelji na odredbama članka 400., stavak 1. i 313. Zakona o obveznim odnosima, te da citirani Zakon, tumačenje Ministarstva financija i Uredba Vlade decidirano propisuju da za se razdoblje kraće od godine dana primjenjuje konformni način obračunavanja kamata.

– Bivši ZAP, Porezna uprava, HNB i CAOP nisu primjenjivali, niti danas primjenjuju način obračuna kamata kako je to danas propisano zakonom. Taj konformni način obračunavanja kamata poremetio je kompletni dužničko vjerovnički odnos, porezni obveznici morali su zatvoriti svoje djelatnosti. Dakle, riječ je o milijardama kuna štete što ju je počinio ZAP. Primjeri su bezbrojni i zastrašujući, primjerice, ako je netko u 1991. godini bio dužan 3.500,00 kuna glavnice, danas taj dug premašuje 2,5 milijuna kuna, ističe Paraga. Kao potvrdu svojoj tvrdnji Paraga ističe da se, za razliku od ZAP-a, Porezne uprave i HNB-a, Zavod za mirovinsko osiguranje ponašao zakonito te da nije primjenjivao konformni način obračunavanja kamata.

– Kao prvo, spomenutim zakonom propisana je metoda obračuna kamata samo za razdoblje do jedne godine, a ne i za duže razdoblje. To je objektivno otvorilo mogućnosti različite primjene i prakse, ali i stvaranja različitih teorija o metodama obračuna, pa i takvih kakvu prononsira HSP 1861. FINA, odnosno, bivši ZAP, smatra da pravna država treba zaštititi vjerovnike od defraudanata i neurednih dužnika koji svjesno izbjegavaju podmirivanje svojih obaveza i tako utječu na inflaciju. U iznijetom primjeru HSP 1861. iznosi da ako je netko 1991. godine dugovao 3.500,00 kuna, odnosno 3.500.000 HRD, da mu sada dug iznosi više od 2,5 milijuna kuna i to smatra nedopustivim rezultatom obračuna kamata ZAP-a. Međutim, HSP 1861. propustio je iznijeti da je dužnik 1991. godine dugovao ustvari 269.230 DEM, jer je po tadašnjem tečaju 1 DEM iznosila 13 HRD. Prema tome, 17. travnja 2002. godine, kad smo dobili vašu molbu za očitovanje na Paraginu tužbu, dužnik je dugovao 849.638 DEM, što bi po tečaju 1 DEM =3,8 iznosilo 3.271.108 kuna. Ako bi se, pak, primijenio način obračuna koji sugerira HSP 1861, dakle bez pribrajanja kamata glavnici, tada bi se obaveza dužnika od 3.500.000 HRD, što je, primjerice, 1. lipnja 1991. godine iznosilo 269.231 DEM, svela na ukupno s kamatama iznos od 26.853 kuna, ili 7.067 DEM. Prema tome, interesi vjerovnika bili bi drastično ugroženi. Zaštita vjerovnikovih interesa moguća je primjenom samo konformne metode zateznih kamata koju je ZAP i primjenjivao kao ekonomski opravdanu i zakonski dopustivu. Stoga se stajalište HSP-a pokazuje kao nestručno i neosnovano, a politički promašeno. Dovoljno je navesti samo slučaj radnika zaposlenih u propalim tvrtkama – bez primjene konformne metode njihova bi potraživanja neisplaćenih plaća i otpremnina iz ranijih godina, a naročito iz vremena inflacije, bila simbolična i bagatelna, zaključuje Đuro Popijač.