Večernji list: 10. 05. 2002.

ŽESTOKE FRAKCIJSKE BORBE UOČI IZBORA NOVOGA PREDSJEDNIKA HDZ-a BiH

Nitko ne želi biti Jelavićev nasljednik

SARAJEVO: Robert Bubalo

Danas će, nakon vjerojatno duge i dramatične sjednice Središnjeg odbora HDZ-a BiH, biti poznato ime osmoga predsjednika najjače hrvatske stranke u BiH. Iako će do sabora stranke nositi tek titulu v.d. predsjednika, medijsko lobiranje za kandidate i borba između dviju frakcija traje nesmanjenom žestinom. Sadržajno se ta unutarstranačka borba može usporediti s onom između Sanadera i Pašalića, ali se ipak razlikuje u bitnome - u HDZ-u BiH nitko se ne želi prihvatiti kandidature za Jelavićeva nasljednika. Svih je desetak kandidata, imena kojih su se medijski rabila posljednjih dana, uglavnom odbijalo pomisao o prihvaćanju toga položaja. Osjećaju velik teret koji bi stavili na svoja leđa s obzirom na to da je HDZ BiH u specifičnu položaju. Usto, znaju i da je vršitelj dužnosti, zapravo, operativna funkcija, koja bi se vjerojatno poprilično izlizala do stranačkoga sabora.

Posljednjih je dana, dakle, u tijeku intenzivno nagovaranje na prihvaćanje kandidature. Obje frakcije nastoje nagovoriti što karizmatičniju osobu te je teško očekivati neko iznenađenje ili posve novo ime.

U predvečerje jedne od sudbonosnijih sjednica Središnjeg odbora, koja može odrediti smjer daljnjega djelovanja stranke, vrlo se izglednim čini kandidatura sadašnjeg dopredsjednika Bariše Čolaka. Iako je odbio bilo kakvu pomisao o prihvaćanju te funkcije, intenzivno traju nagovaranja jer je on jedna od rijetkih osoba prihvatljivih objema stranama. Čolak slovi za Jelavićeva čovjeka, ali ga i iz druge frakcije drže razboritim političarem. No, ako sadašnji tajnik Josip Merdžo, koji pripada umjerenoj frakciji, prihvati kandidaturu, Čolak bi teško odnio pobjedu. Merdžo bi zasigurno imao potporu vrlo jakog mostarskog HDZ-a, ali i većeg dijela izaslanika iz srednje Bosne i Posavine. U slučaju kandidature sigurno bi ga podržali i tehnomenadžeri predvođeni Draganon Čovićem, koji vlastitu kandidaturu neće prihvatiti iz dva razloga: prvi su sudski procesi koji se vode protiv njega, a drugi - mogućnost da do stranačkog sabora ipak ojača svoju poziciju te onda pokuša postati predsjednikom.

Iz umjerene bi frakcije podržali i kandidaturu dr. Bože Ljubića, no on se ne želi naći u koži u kojoj je bio 1998., kad ga je na stranačkom saboru potukao Jelavić. Sve se manje čini realnim i kandidatura zapadnohercegovačkog župana Vinka Zorića, kao i Ivana Bendera ili Nike Lozančića, ali se zato spominje ime dekana Pravnog fakulteta u Mostaru Ljube Zovka.

U HDZ- BiH su svjesni da će, bez obzira na to što istraživanja pokazuju kako dobivaju veliku većinu hrvatskih birača, teško ući u izvršnu vlast na federalnoj ili državnoj razini. Izbor općeprihvatljiva predsjednika možda bi im ipak omogućio pronalaženje jakog koalicijskog partnera.