BRUXELLES, 13. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Jedini pravi, veliki problem s kojim se ovog trenutka suočava Hrvatska jeste pravosuđe, zaključili su ministri vanjskih poslova EU Petnaestorice. Ministarsko je vijeće, istina, na sastanku u ponedjeljak imalo prečih posala od detaljne analize situacije na »zapadnom Balkanu« ili u »jugoistočnoj Europi« no smatralo je shodnim usvojiti paket zaključaka kojim se ono nadograđuje na već stari, medijski potrošeni izvještaj europske Komisije.

Ministarsko je vijeće u javnost dalo dva po tonu gotovo oprečna dokumenta, u prvome su ocjene oštrije, čak dramatičnije nego u finalnom, ispeglanom i izdogovaranom službenom tekstu, što se možda najbolje vidi na primjeru malog dijela regionalne analize posvećenog Hrvatskoj. I dok je prijedlog finalnih zaključaka sadržavao oštro upozorenje - i ono je išlo do granice da se Zagreb ozbiljno podsjeća da čitav posao prilaska EU-u može dovesti u pitanje šepavim sektorom pravosuđa - zaključni dokument je tonom drukčiji, mada je problem i predmet kritika ostao isti. Druga je stvar, a ona nije za zanemarivanje, da dio Ministarskog vijeća i neke zemlje - članice stanje u Hrvatskoj čitaju baš na način kakav je predočen u prijedlogu zaključaka, dakle kao zabrinjavajuću, alarmantnu situaciju u značajnom segmentu društva kao što je pravosuđe. Ministri sugeriraju hrvatskoj Vladi da u svom poslu stavi naglasak na stvaranje efikasnijeg, kvalitetnijeg, boljeg, pravičnijeg pravosuđa. »Loša situacija« u pravosuđu predstavlja ozbiljan problem i on , »skupa s onim što iz njega proizilazi«, proizvodi teškoće koje su u stanju usporiti do spriječiti ekonomske, političke i socijalne reforme. Upozorenje je dovoljno oštro i ozbiljno čak i u tekstu zaključaka pročišćenom sa strane ministara i njihovih timova. Ministarsko vijeće u svojoj općenito povoljnoj slici Hrvatske nalazi još jedan razlog sugestiji o temi koja zaslužuje dodatne napore a to je »značaj stvaranja povoljnijeg okoliša za brži rast privrede«.

Ministarsko je vijeće, poput ranije europske Komisije, ustvrdilo problem koga je Hrvatska svjesna - nažalost, nisu učinjeni konkretniji koraci u razrješavanju - a to je adekvatan zakonski okvir koji bi vodio boljoj poslovnoj klimi. Od preporuka, dakle od onih dijelova ispunjavanja slova Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju (SSP-a) na kojima će EU i dalje uporno, do tvrdoglavosti insistirati, spomenuti su »puna suradnja« s međunarodnim kaznenim sudom, poštivanje Daytona, te povratak izbjeglica »uključujući usvajanje ustavnog zakona za zaštitu manjina«. Sve su ovo teme kojima »bi se trebalo primjereno obratiti«.

Od pohvala, najviše su komplimenata dobile reforme, opća situacija u zemlji te dobrosusjedsko približavanje Zagreba i Beograda. Nalaz za zemje regije ne razlikuje se, osim u detaljima, od ocjena europske Komisije.