Novi list: 18. 05. 2002.
ZAVRŠEN NOVI TARIFNI SUSTAV KOJI DONOSI ZNAČAJNO POSKUPLJENJE STRUJE
HEP traži poskupljenje struje od 40 posto
Pretplata na struju 20 ili 25 kuna, a kilovatsat jednotarifnog brojila 0,58 kuna. Potpuno se ukida srednja tarifa pa će struja biti ili skuplja,
od 6 do 22 sata, ili jeftinija, od 22 do 6 satiZAGREB – Prema neslužbenim najavama, iz HEP-a je ovih dana u Vladu poslan konačni prijedlog novog tarifnog sustava, koji bi hrvatskim kućanstvima mogao donijeti poskupljenje struje od 40 posto, a ne od deset posto, kako se neslužbeno nagađalo u Vladi.
Prema tom prijedlogu, potpuno se ukida srednja tarifa pa će struja biti ili skuplja, od 6 do 22 sata, ili jeftinija, od 22 do 6 sati, dakle noću. Ovisno o brojilu, kako se navodi u tablici, kućanstva će plaćati i mjesečnu naknadu, odnosno paušal od 20 ili 25 kuna, čime bi HEP trebao podmirivati troškove obračunavanja potrošnje, dok će cijena snage kojom se financira elektroenergetski sustav biti uračunata u cijenu kilovatsata. Tako će, primjerice, u skupljem
razdoblju dana (VT) kilovatsat jednotarifnog brojila koštati 0,58 umjesto dosadašnjih 0,47 kuna.Najskuplje će proći potrošači s višetarifnim brojilima s mjerenjem snage koji će u VT kilovatsat plaćati 0,35 kuna, ali će i za snagu posebno izdvajati 31 kunu po potrošenom kilovatu. U slučaju »pre-paid« potrošnje, kad potrošač unaprijed zakupi određenu količinu energije (vikendaši, podstanari), kilovatsat će koštati 0,81 kuna.
Činjenica je da će potrošači ubuduće plaćati koliko su potrošili, odnosno broj kilovatsati bit će jednak iznosu na računu, plus mjesečna naknada. Snaga, dakako, ostaje, samo što će biti uračunata u cijenu kilovatsata.
Na račun pretplate, odnosno mjesečne naknade od 20 ili 25 kuna, 1,8 milijuna hrvatskih potrošača HEP-u će mjesečno uplaćivati 46,9 milijuna kuna, odnosno 563,2 milijuna kuna godišnje, od čega će u državnu kasu kao PDV odlaziti 123,9 milijuna kuna. Jednako kao i pretplata koju naplaćuje HT, bit će to siguran dobitak HEP-a, neovisan o potrošnji.
Kad bi HEP ukinuo obilaske kućanstava, odnosno očitanja brojila uz pomoć ljudi na terenu i uveo digitalno očitanje uz pomoć malog uređaja u svakom domaćinstvu, potrebe za mjesečnom naknadom ne bi bilo, no, to bi svakako u pitanje dovelo mnoge zaposlene u HEP-u. U jednom se osječkom naselju, doznajemo, ispituju digitalna brojila na kojima i sami potrošači mogu lako vidjeti svoju potrošnju, no, za HEP je ovaj način očitanja zbog zaposlenih u službi očitanja, čini se, dvosjekli mač.
Iako je hrvatskim građanima Ustavom zajamčeno pravo na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba, znači i struje, cijena električne energije ubuduće ipak više neće biti socijalna, pa ćemo je plaćati koliko je plaćaju i, primjerice, Nijemci. Međutim, HEP će u tom slučaju morati poboljšati opskrbu jer nije rijedak slučaj da je čak i u Zagrebu napon slabiji od 220 volti, što dovodi do kvara na uređajima, no, potrošači nemaju pravo na naknadu štete.
Primjena novih tarifa odgađa se za jesen
Iako su novi tarifni modeli za obračunavanje potrošnje struje, ali i plina, u primjenu trebali krenuti najkasnije 1. lipnja, ipak su odgođeni za jesen, uz obrazloženje da još nisu stigli do Ministarstva gospodarstva niti su prošli provjeru novoosnovanog Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti. Čini se, međutim, da se potez odgađa jer se iz gospodarskog pretvorio u politički problem. HEP-u su, naime, potrebna sredstva, s novim tarifama koje nose 40-postotno poskupljenje Vlada ipak igra oprezno.
Bojana MRVOŠ