Koaliranje sa HDZ-om odbacuju i HSS i HSLS, iako ih današnji partneri optužuju da koketiraju s najjačom opozicijskom strankom / U HSS-u tvrde da neće ulaziti u predizbornu koaliciju, no sasvim je jasno da će se sve prave ključne odluke donijeti tek kada bude poznat novi izborni zakon / Manje se stranke boje da bi Račan sa HDZ-om mogao dogovoriti zakon koji bi odgovarao samo velikima / Trenutno se »potiho« ispituje snaga i spremnost partnera na partnerstvo, putem zakona koje Vlada šalje u Sabor, koje čelnici stranaka podupiru jednoglasnije nego ikada prije

Čelnici HSS-a i HSLS-a s kojim smo razgovarali tvrde da su njihove stranke na određeni način bliske HDZ-u, ali da ta stranka na travanjskom saboru nije raščistila svoje unutrašnje probleme pa zasad još nije dovoljno privlačan koalicijski partner, iako ne isključuju mogućnost da na nekim drugim izborima, za nekoliko godina, zaigraju i na tu koalicijsku kartu. Ali ne na ovim izborima.

Osim spremnosti za koaliranje s istim partnerima, sve ostalo je otvoreno. U HSS-u istina tvrde da neće ulaziti u predizbornu koaliciju, jer žele ispitati koliko su doista snažni, pa na temelju na izborima dokazane snage tražiti svoj dio koalicijskog kolača. No, sasvim je jasno da će se sve prave ključne odluke donijeti tek kada bude poznat novi izborni zakon. I upravo je tu SDP, kao najjača stranka petorke, u velikoj prednosti pred sadašnjim partnerima.

Iako u SDP-u ne kriju da nisu zadovoljni načinom na koji su se koalicijski partneri često ponašali kada je Vlada trebala povlačiti nepopularne poteze, a pogotovo tijekom posljednje krize, čini se da Ivica Račan ne namjerava sasjeći svoje partnere, čak ni HSLS, koji je dva puta do razine otvorene krize zapaprio Vladinu kašu. Dio vodstva SDP-a time nije zadovoljan, jer Račanu još zamjera što posljednju krizu Vlade nije iskoristio za raspisivanje prijevremenih izbora, u trenutku kada su najjači partner HSLS i najozbiljniji politički protivnik HDZ bili na koljenima, odnosno nespremni za izbornu utakmicu. No, kako Račan još vrlo čvrsto kontrolira stranku, s nezadovoljnicima ne bi trebao imati problema.

Iako se u kuloarima nagađalo da će se Račan, zbog drastičnog pada rejtinga HSLS-a u posljednjih nekoliko mjeseci, u sljedećoj koalicijskoj rundi u većoj mjeri osloniti na HNS Vesne Pusić i HSS Zlatka Tomčića nego na socijal-liberale Dražena Budiše, čini se da je Račan odlučio HSLS-u otvoriti još jednu šansu, pa čak i na određeni način pomoći da iz sadašnje krize ispliva s većim postotkom biračke podrške. A da je taj postotak sada zabrinjavajući, priznaju i u HSLS-u, uz ogradu da osim HSS-a ni jedan drugi Račanov partner ne stoji bitno bolje.

U HSS-u pak tvrde da bi na sljedećim izborima mogli bitno premašiti za njih uobičajenih desetak posto glasova. Cilj im je, kažu, 20 posto glasova, no svi se njihovi partneri slažu u procjeni da mnogo više od 12 posto HSS ne može dobiti. Štoviše, procjenjuju da Račan u ruci čvrsto drži i ključeve HSS-ova uspjeha koji bi mogao biti bitno lošiji ako Vlada ozbiljno krene u reformiranje poljoprivrede, prije svega sustava poticaja. To bi, procjenjuju, HSS moglo stajati dobrog dijela podrške u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, gdje stranka najbolje stoji.

Neka temeljna polazišta za novu koalicijsku rundu su, dakle, poznata. Na Markovu se trgu sad »potiho« ispituje snaga i spremnost partnera na »konstruktivno« partnerstvo. Glavni su testovi zakoni koje Vlada ovih dana šalje u Sabor, od poljoprivrednog paketa do reforme radnog zakonodavstva. Zasad čelnici koalicijskih stranaka, više nego ikada prije, čvrsto stoje iza temeljnih Vladinih postavki.

Neke u tom složnom zbornom pjevanju jedva prepoznajemo, a ni njihove stranačke suradnike ta sloga baš ne oduševljava. U kuloarima se stoga već uvelike priča da Budiša ima dosta problema u stranci zbog previše slaganja s ostatkom Vlade. No čak i neki od donedavno najglasnijih protivnika nekih Vladinih odluka u redovima socijal-liberala danas će novinarima mirno reći da se slažu i sa Slavkom Linićem i to upravo o politici stečajeva, zbog koje su se s njim donedavno otvoreno sukobljavali kada su u stečaj trebale ići tvrtke iz gradova iz kojih potječu.