Odredba o produženju pritvora nad osumnjičenicima, koja bi se usvajanjem izmjena Zakona o kaznenom postupku trebala primjenjivati retroaktivno, neustavna je i ograničava ustavna prava okrivljenika na slobodu, zaključak je odvjetničkog društva Nobilo, čiji su odvjetnici uputili primjedbe na taj članak saborskim odborima, klubovima zastupnika i Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Radi se, naime, o popularno nazvanom "Jelavićevom zakonu", čijim bi stupanjem na snagu zakonskih izmjena u jednom od najvažnijih postupaka, odnosno suđenju "zločinačkoj organizaciji", pritvorenici bili zadržani u pritvoru i nakon isteka roka po važećem zakonu, a što je braniteljski tim ocijenio neustavnim. Ipak, većina zastupnika u Saboru je podigla ruke za predložene promjene.

Tim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku trajanje pritvora produženo je za najteža kaznena djela, dok je za najlakša skraćeno. Tako je za kaznena djela za koja je propisana zatvorska kazna do tri godine, pritvorenika maksimalno moguće držati u pritvoru šest mjeseci, dok je za djela za koja je propisana kazna do osam godina, iza rešetaka moguće ostati do godine dana i šest mjeseci. Najbitnijim zakonskim izmjenama obuhvaćeni su okrivljenici za kaznena djela za koja je propisana zatvorska kazna veća od osam godina, pa je tako trajanje pritvora produženo na dvije godine, dok je za ona djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, pritvor produžen s dvije i pol na tri godine.

- Uvođenjem apsolutne procesne retroaktivnosti, vrlo ozbiljno i izravno se ugrožava temeljni postupovni postulat o vremenskom važenju zakona. Naime, kazneni postupak vodi se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u trenutku poduzimanja radnji. Prema tome pravilu, proizlazi kako nije od utjecaja što je neko kazneno djelo počinjeno prije stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku, već se pretpostavke za poduzimanje i valjanost neke procesne radnje određuju prema zakonu koji je vrijedio u vrijeme njezina poduzimanja - drže odvjetnici iz Nobilova ureda. Prema mišljenju Jelavićeva i Pripuzova braniteljskog tima, čijim branjenicima krajem svibnja po važećem zakonu ističe pritvorski rok, baš taj slučaj razlog je zbog kojega su se zakonodavci odlučili na izmjene ZKP-a.

Naime, u priopćenju Nobilova ureda stoji kako je uz tekst Nacrta zakona navedeno da je od primjene Zakona o kaznenom postupku iz 1998. godine proteklo više vremena nego što je taj ZKP predviđao krajnji doseg pritvorske mjere, a kako "neki postupak vođen prema odredbama tog zakona još nije okončan, u namjeri postizanja jednakosti pred zakonom i sudom svih pritvorenika, u pogledu krajnjeg dosega mjere pritvora - propisana je odredba da se od trenutka stupanja na snagu predloženih izmjena, imaju primjenjivati nove odredbe".

- Onog trenutka kada zakonodavac pri donošenju zakona vodi računa o nekom konkretnom kaznenom postupku i zbog toga mijenja zakon, kršeći načelo kaznenog procesnog prava o vremenskom važenju zakona - tu prestaje priča o pravnoj državi i vladavini prava, a počinje ona o kršenju temeljnih ustavnih načela o slobodama i pravima čovjeka i građanina - smatraju odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić te dodaju da Sabor primjenom tog zakona krši ustavna načela, kao i načela kaznenog postupovnog prava.

Za pojašnjenje smo zamolili profesora Ivu Josipovića, koji je sudjelovao u izradi prijedloga izmjena Zakona o kaznenom postupku, a koji nam je kazao kako se po njegovu mišljenju ne radi o protuustavnoj odredbi.

- Osobno nisam sklon tvrdnji da je odredba neustavna, no ako netko smatra da jest, najbolji put da bi se to utvrdilo jest Ustavni sud - bio je kratak dr. Josipović.

Tina DISOPRA