Slobodna Dalmacija: 20. 05. 2002.
EKSKLUZIVNO: PIERRE RICHARD PROSPER, VELEPOSLANIK STATE DEPARTMENTA ZA RATNE ZLOČINE
Predaja Gotovine zatvara pitanje hrvatskih ratnih zločina?!
Ako Hrvatska pomogne da pronađemo Antu Gotovinu, ili ako ga same hrvatske vlasti uspiju uvjeriti da se preda, to će jednom zauvijek ostaviti pitanja ratnih zločina iza Hrvatske, koja onda može bez takvih problema krenuti prema prosperitetnoj budućnosti
Piše:
Bisera LUŠIĆVeleposlanik u američkom State Departmentu zadužen za pitanja ratnih zločina, Pierre Richard Prosper, namjerava u idućih nekoliko mjeseci, kako je najavio u telefonskom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, posjetiti Hrvatsku da bi, naglašava, i na taj način potvrdio da je Hrvatska prihvatila svoju međunarodnu odgovornost u rješavanju pitanja ratnih zločina.
Kako ste načelno zadovoljni suradnjom zemalja regije s Haagom? S druge strane, što Sjedinjene Države mogu učiniti kako bi se taj proces ubrzao, odnosno kako bi najtraženiji ratni zločinci – Radovan Karadžić i Ratko Mladić — završili u Haagu?
Sve dok Karadžić i Mladić ne završe u Haagu, mi koristimo sva sredstva, sve informacije koje su nam na raspolaganju ne bi li oni bili uhićeni i izručeni Haagu. Također smo u vrlo bliskim odnosima po tom pitanju sa zemljama regije, jer smatramo da one mogu odigrati ključnu ulogu kako bi ova dvojica bila izvedena pred lice pravde. No, sve dok Karadžić i Mladić ne završe u Haagu, potpuna normalizacija regije
neće biti moguća, odnosno nećemo moći zaključiti to poglavlje ratnih zločina. Sjedinjene Države će i dalje ustrajati na ovome pitanju i nećemo odustati sve dok Karadžić i Mladić ne završe u Haagu. To je sasvim sigurno.Postoje li neke najave, neki rokovi, kada bi Karadžić i Mladić konačno mogli biti uhićeni?
Ne postoji konkretan rok, ali njima su dani odbrojeni. Mi na tome radimo svakodnevno, to je glavno područje moga interesa i interesa američke vlade u vezi s ratnim zločinima na području jugoistočne Europe. Ne mogu točno reći kada će oni biti uhićeni: možda za mjesec ili dva, možda za godinu dana. Ali, bit će uhićeni i izručeni Haagu. Dok se to ne dogodi, mi nećemo biti mirni ni zadovoljni.
SR Jugoslavija mora uhititi i izručiti Haagu još 17 osoba koje nisu pristale na dobrovoljnu predaju Tribunalu. Što ako to beogradske vlasti ne uspiju učiniti? Kakve će to imati posljedice?
Za sve zemlje regije vrijedi to da Sjedinjene Države žele vidjeti punu suradnju s Haaškim sudom. Ohrabreni smo onim što se događalo posljednjih mjeseci, odnosno usvajanjem Zakona u suradnji s Haagom, dobrovoljnom predajom petorice optuženih, koji su već u Haagu. Očekujemo još više — očekujemo da će jugoslavenske vlasti dati haaškim istražiteljima uvid u dokumente koje oni traže, a naravno, očekujemo još uhićenja i izručenja. Da bismo krenuli dalje i pružili daljnju podršku beogradskim vlastima, želimo vidjeti konkretan napredak u suradnji i jamstva da će se suradnja s Haagom nastaviti, da to nije samo privremeno ili “po potrebi”.
Kako ocjenjujete suradnju Hrvatske s Haaškim sudom? Utječe li na nju činjenica da se general Ante Gotovina još uvijek nije predao Tribunalu?
- Hrvatska se do sada pokazala kao lider u regiji u vezi s ispunjavanjem svojih međunarodnih obveza i pokazala da želi krenuti prema budućnosti, prema normalizaciji. Vrlo ohrabrujuće zvuče najave da je Hrvatska spremna pred domaćim pravosuđem procesuirati neke slučajeve ratnih zločina. To svakako cijenimo i ohrabrujemo. No, sve dok je Gotovina u bijegu, to će i te kako utjecati na sam položaj i percepciju Hrvatske, u smislu da će zaustaviti potpuno prihvaćanje vaše zemlje u međunarodnoj zajednici jer nije ispunila sve obveze koje je trebala. Ako Hrvatska pomogne da pronađemo Antu Gotovinu, ili ako ga same hrvatske vlasti uspiju uvjeriti da se preda, to će jednom zauvijek ostaviti pitanja ratnih zločina iza Hrvatske, koja onda može bez takvih problema krenuti prema prosperitetnoj budućnosti.
Nedavno ste pred Ujedinjenim narodima govorili o Stalnom sudu za ratne zločine, kojemu su Sjedinjene Države protive, među ostalim, i zbog toga što američka administracija “ne želi stranim sudovima izručivati svoje državljane”. Zbog čega ne pristajete na takav sud, koji će zaživjeti 1. srpnja?
Mi vjerujemo da postoje brojne manjkavosti tog suda, onakvog kakav je sada trenutno zamišljen. Prije svega, pitanje je raspodjele ovlasti; u takvom sudu cijelu ovlast bi imao tužitelj koji ne bi bio odgovoran Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i ne bi tako uzimao u obzir nikakve političke okolnosti zbog kojih se nešto dogodilo. Kada bi bilo uključeno Vijeće sigurnosti, situacija bi bila drukčija. Što se tiče toga, postoji i primjer vezan uz Haaški sud, kada je u vezi s Hrvatskom Vijeće sigurnosti uvjerilo Tužiteljstvo u Haagu da treba suziti opseg svojih istraga, odnosno zadržati se samo na najviše rangiranim vojnim i političkim vođama. U slučaju Stalnog suda, to pak ne bi bilo moguće.
Također ste upozorili na to da postoje brojne manjkavosti u radu Haaškoga suda, kao što su spori procesi, dugo čekanje na početak suđenja... Namjeravaju li Sjedinjene Države nešto učiniti u vezi s tim kako bi sve to ubrzale, s obzirom na to da će Haaškom sudu isteći mandat 2008. godine?
Kada budemo potpuno uvjereni u napredak država regije, tražit ćemo načine kako prebaciti neke slučajeve nacionalnom pravosuđu, pa bi se onda same države bavile s time. To će svakako umanjiti teret Haaga u vezi s procesuiranjem optuženih za ratne zločine, odnosno dati kredibilitet pravosudnim organima država koje će taj posao nastaviti.