Vjesnik: 21. 05. 2002.

Trconić: »Ako se ubrzo ne rasvijetle tvrdnje Ortynskog o sprezi vlasti i kriminala, mora se uključiti Sabor«

Sad izranjaju političko-policijsko-obavještajni repovi, pa bi i petorka morala reći svoje. Koalicijska vlast ne može stajati po strani / HSS neće zbog fotelja u koalicije koje bi ga mogle diskreditirati / Najveći je propust koalicije što odmah nismo odlučno raščistili s opstrukcijama. Nasjeli smo na priču o revanšizmu, pa su nam žarišta opstrukcije ostala i na najvišim razinama, kaže Trconić

ZAGREB, 20. svibnja - Vladajuća se petorka nedavno podijelila i o tome treba li Sabor osnovati povjerenstvo koje će istražiti istinitost teških optužbi bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog o sprezi vlasti i organiziranog kriminala. Luka Trconić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe i potpredsjednik HSS-a, uporno se zalagao za povjerenstvo, ali je ostao u manjini.

• Ima naznaka da su iz Državnog odvjetništva medijima dostavljeni tajni dokumenti, u kojima se »u nezgodnu svjetlu« spominju i neki visoki dužnosnici. Hoćete li tražiti da se petorka opet izjasni o povjerenstvu?

- To je sada stvar državnog odvjetnika, policije, obavještajne zajednice. Činjenica da se u transkriptima spominju i neki dužnosnici ne smije omesti nadležne da obave svoj posao. Sve se mora raščistiti. HSS nema figu u džepu, ne mislimo da neki u petorci imaju nečistu savjest i da zato opstruiraju. Ali, ako nakon dva do tri mjeseca vidimo da se ništa ne radi, inzistirat ćemo na povjerenstvu. Nadam se da nikome nije do novog zaoštravanja odnosa, da su svi shvatili da smo kao koalicija postali jako ranjivi, i to najviše zahvaljujući nama samima.

• Petorka se sastajala i zbog manje važnih pitanja no što je curenje dokumenata. A razmijenjene su i teške optužbe između Ortynskog i MUP-a o namjernom neprocesuiranju nekih kriminalaca!

- Ako gospodin Bajić i policija ništa ne učine zato što nailaze na otpore, mora se osnovati povjerenstvo koje će pozvati i najviše dužnosnike. Ako je netko iz Državnog odvjetništva ili policije dao medijima dokumente, znaju se kazneno-pravne konsekvence. Ako prepreka raščišćavanju budu loši odnosi između policije i Državnog odvjetništva, Sabor se mora uključiti. Sad izranjaju političko-policijsko-obavještajni repovi, pa bi i petorka morala reći svoje. Koalicijska vlast ne može stajati po strani. To što se događa novi je argument za HSS-ovu tvrdnju da nam je povjerenstvo ipak trebalo.

• Ostali ste u manjini u Odboru za pravosuđe. Većina iz petorke bila je protiv povjerenstva. Kako to komentirate?

- Uopće nisam bio u dilemi kako glasovati na Odboru. Još ranije sam polemizirao s onima koji su tvrdili da povjerenstvo treba samo doći do spoznaja o mogućim kaznenim djelima, nakon čega sve predaje nadležnim tijelima radi mogućeg kaznenog progona. I to je zadaća povjerenstva, ali ne samo to. Zadaća mu je i utvrditi postojanje javnog interesa o mogućim patološkim pojavama u društvu, bilo da se radi o temeljnim ustavnim vrednotama, ili zakonitosti rada državnih tijela, javnih službi...

• U slučaju Ortynskog i njegovih tvrdnji presudnija je bila ta kazneno-pravna sfera?

- Da, to je bilo presudnije. Ali, njegova je tvrdnja o postojanju sprege vlasti i kriminala bila opća pa sam htio da Sabor utvrdi je li to točno, radi li se o izoliranim slučajevima, ili je poprimilo ozbiljnije razmjere. Ako nije, lako ćemo - potjerat ćemo političare koji su u dosluhu s kriminalom, a mi ostali smo čisti!

• Ali, što ako je to uzelo većega maha?

- Na to nam odgovor ne može dati Državno odvjetništvo. Za to nam treba, tvrdio sam, saborsko povjerenstvo koje će ispitati jesu li već nastupile metastaze. Ali, drugi su iz petorke ostali pri svome. A najjači im je argument bio podatak - što ga je Ortynski prvi put iznio na Odboru - da Državno odvjetništvo već radi na nekim procesima, da o tome već postoje spisi. Većina je onda rekla - što će nam povjerenstvo kad je to već »u spisima«!

• Petorka se i u vezi s tim podijelila. Uz HSS, i LS je bio za povjerenstvo, a SDP, HSLS i HNS su bili protiv.

- Oko toga ne treba dizati veliku prašinu. Iako povjerenstvo nije osnovano, ne mislim da je to veliki promašaj. Od glavnog državnog odvjetnika zatražili smo da odmah provjeri sve navode Ortynskog, da otvori svu dokumentaciju koju ovaj nije htio nama predati. Odbor će pratiti njegov rad, pa je isključeno da išta ostane u ladici.

• Dok Kramarić zbog povjerenstva najavljuje izlazak iz petorke, Vi tu podjelu marginalizirate. Jeste li svjesni dojma u javnosti da se neki na vlasti boje onoga što bi povjerenstvo moglo otkriti?

- Svjestan sam toga. Na nama je da zajamčimo da se ništa neće sakriti, a na glavnom državnom odvjetniku da prione poslu. HSS uopće nije razmišljao o napuštanju petorke ako se povjerenstvo ne osnuje. Zasad to nije pitanje takva značaja. Ali, moglo bi postati ako bi bilo notorno da netko od partnera želi nešto zataškati. Naš bi odgovor tada bio: »Gospodo, ili ćemo to raščistiti, ili mi odlazimo«!

• Neki tvrde da je i podjela u vezi s povjerenstvom dokaz da petorka funkcionira samo tehnički, a da se već stvaraju nove političke kombinacije. Bavi li se i HSS predizbornim kombinacijama?

- HSS u tome ne sudjeluje. Nikad nismo sjedili na dvije stolice. Dok smo u koaliciji, tako ćemo se i ponašati. Već smo rekli i da ćemo na nove izbore samostalno. O koalicijama nakon izbora rano je govoriti. Sigurno nećemo zbog fotelja ići u koalicije koje bi nas diskreditirale.

• Kako ocjenjujete dvoipolgodišnji rad koalicije?

- Najveći je propust što odmah nismo odlučno raščistili s opstrukcijama. Nasjeli smo na priču o revanšizmu, pa su nam žarišta opstrukcije ostala i na najvišim razinama. HSS je bio najglasniji i u zahtjevu da se radikalno ide u raščišćavanje pretvorbe i privatizacije, a i to je razvodnjeno. Ali, za našu današnju ranjivost velik dio krivnje snose oni koji su nam podmetali klipove.

• Tko vam je to podmetao?

- Najviše HDZ, svojim potezima u Saboru i izvan njega. I HDZ i druge oporbene stranke, nažalost, često posežu za intervencijama koje spadaju u zonu neodgovornosti. U parlamentarnoj demokraciji oporba mora biti odgovorna kad oponira. A dio naše oporbe nema dovoljno osjećaja za općenacionalni interes, oponira samo radi stjecanja sitnih političkih poena.

• Pa neće valjda biti da vam je oporba glavna smetnja u neispunjavanju obećanja?

- To ni ne tvrdim. Uostalom, znate da je baš HSS bio jako kritičan prema radu petorke. Prvi smo upozorili na loš način odlučivanja, na kratke spojeve između Vlade i Sabora, na to da za važne odluke doznajemo iz novina. Zato smo i rekli da to nećemo tolerirati. Jer, zašto bismo bili u koaliciji ako se odluke donose mimo nas?!

• Partneri prigovaraju da HSS najburnije reagira kad se radi o njegovim projektima, poput reforme u poljoprivredi?

- To nije točno! Reagirali smo na sve važne odluke. A reforma poljoprivrede nije HSS-ov nego Vladin projekt na kojem se, uz turizam, temelji strategija razvoja Hrvatske. Ima i HSS slabosti, ali ono što smo činili, sigurno je bilo blagorodno za koaliciju. Da smo i mi gledali isključivo stranački interes, opstanak petorke odavno bi bio upitan.

»Većina ipak shvaća da radikalizam ne pomaže«

• Hoće li koalicija opstati do kraja mandata?

- Nadam se da je svima jasno da svi gubimo ako se petorka raspadne. Znam da su građani opravdano nezadovoljni, da nikome više ne vjeruju. Ta je dešperacija pogubna, poprimila je već takve razmjere da mora doći do procesa koji će to promijeniti. Pitanje je samo hoće li to biti uz veliku buku, ili će doći do finijeg otrežnjenja.

• Kakva je Vaša prognoza?

- Vjerujem u finije otrežnjenje. Optimizam temeljim i na onome što se nedavno dogodilo u Bleiburgu, ali i na blagom poboljšanju prilika u zemlji. Većina ipak shvaća da radikalizam ne pomaže, da je pametnije dati podršku onome tko može iznjedriti nešto racionalno. Uostalom, nijedna se nova opcija nije ozbiljno nametnula.

Ako su intelektualci toliko dobronamjerni, trebali su se uključiti i pomoći

• Nekolicina poznatih intelektualaca nedavno je poručila da je vrijeme za nove izbore, jer da je ova vlast izgubila kredibilitet?

- Ova vlast, kakva god bila, još ima manevarskog prostora da učini nešto pozitivno. Prijevremeni izbori ništa ne bi riješili. Imali bismo gotovo isti odnos snaga, a izgubilo bi se dragocjeno vrijeme. Zavladala bi još veća apatija, što bi moglo dovesti i do kaosa. Ne slažem se s ocjenom da je sve u politici nisko i prljavo. Ako su intelektualci toliko dobronamjerni, trebali su se uključiti i pomoći.

• Ili je vlast trebala u važne projekte uključiti više hrvatske pameti, a ne misliti samo na svoje kadrove?

- Taj prigovor stoji. Ali, i naši su intelektualci trebali iskazati malo više upornosti. Najlakše je s nedodirljivih visina dijeliti vlasti šamare.

Ivka Bačić