Dr. WOLFGANG PETRITSCH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u povodu odlaska s te dužnosti - na kojoj će ga naslijediti poznati britanski političar lord Paddy Ashdown - iznosi bilancu svojeg mandata

PLJAČKA Hrvatska je 1999. uplatila Hercegovačkoj banci 1,16 milijardi kuna za ratne veterane koji novac nisu dobili

CRKVA Katolička crkva, kao suvlasnik Hercegovačke banke, sigurno ne bi žeIjela biti dijelom kriminalnog udruženja

- Mislim da ukupno imamo pedeset posto. Hrvatsko stanovništvo ima velikih problema s povratkom u Republiku Srpsku, ali vjerujem da smo nedavnim ustavnim promjenama stvorili uvjete za povratak. Te promjene smatram svojim najvećim uspjehom u trogodišnjem mandatu u BiH. Oko sto četrdeset tisuća Hrvata izbjeglih iz BiH danas živi u Hrvatskoj, a, prema našim podacima, samo oko dvadeset tisuća želi se vratiti. To je veliki problem.

- Godinu dana otkako smo postavili privremenu upravu u Hercegovačku banku potpuno je jasno da su sve naše sumnje bile točne, a pokazale su se i neke stvari koje nismo mogli očekivati. Hercegovačka banka očito je bila dio šire strategije za destabilizaciju, pa čak i uništenje BiH kao države. New York Times i Time iz pera svojih autora kazali su da je problem Hercegovačke banke možda najviše ugrozio Daytonski sporazum. Slažem se s time. Da nismo reagirali, dobili bismo politički i gospodarski problem i, naravno, ozbiljan organizirani kriminal. Prekinuli smo nekontrolirani dotok novca separatistima i zaustavili njihov najveći izvor financiranja. S druge strane, spriječili smo raspad Federacije. Pošto je HDZ prije godinu dana nelegalno proglasio hrvatsku samoupravu, hrvatskim su časnicima upravo iz te banke ponuđene veće plaće ako napuste Vojsku Federacije. Kad smo preuzeli banku, oni više nisu mogli nuditi veće plaće od vojnih.

Jedna od naših zadaća jest zaštititi građane od sumnjivih bankara, zaštititi njihove štedne uloge. Zato smo odmah počeli s povratom novca štedišama te banke, pa je dosad oko pet tisuća štediša dobilo svoj novac natrag. U Hercegovačkoj banci bilo je nekoliko insajdera koji su prigrabili sve privilegije, uzimali velike kredite koje nisu vraćali, niti je itko tražio da ih vraćaju.

- Iako se o novcu odlučivalo unutar jedne uske grupe ljudi, hrvatska pomoć bila je namijenjena cijelom stanovništvu. Dat ću vam primjer iz 1999. godine. Tada je Vlada Hrvatske, za ratne veterane, Hrvatsko vijeće obrane, obitelji poginulih vojnika i druge namjene, uplatila milijardu i sto šezdeset milijuna kuna. S punom odgovornošću mogu reći da veći dio toga novca nikad nije stigao korisnicima. To što sam vam sad kazao samo je jedan primjer, samo 1999. godina.

- Korak po korak rekonstruiramo tisuće dokumenata, kako bismo dobili podatke o svim transakcijama. To ide prilično sporo, jer su datoteke uništene. Zaposlenici Hercegovačke banke pokušali su izbrisati sve podatke, ali kao što znate, suvremena tehnologija hard-diskova na kompjuterima takva je da se podaci ne mogu bespovratno izbrisati. Mi smo uspjeli povratiti sve zapise, tisuće dokumenata o različitim transakcijama.

- Mi moramo odati priznanje Katoličkoj crkvi koja sigurno ne bi ni na koji način željela biti dijelom kriminalnog udruženja. Ali, vjerujem da je Crkvi u interesu puna suradnja s vlastima, kako bi se dokazalo da nije bilo umiješanosti u kriminalne aktivnosti. Za to postoji veliko zanimanje iz najviših crkvenih krugova u BiH i ja sam osobno nekoliko puta izvijestio kardinala Puljića o različitim fazama postupka. Želio sam da očuvamo dobre odnose kad je riječ o tako osjetljivim pitanjima.

- Nimalo. Aluminij je najvažniji za gospodarski oporavak regije, ali i za proces pomirenja. Aluminij je, očito, gospodarski vrlo uspješan, ali istodobno tamo i dalje imamo neke oblike apartheida koje ne želimo prihvatiti i nikad ih nećemo prihvatiti. Na koncu će različiti tretman zaposlenih ugroziti i ekonomski prosperitet Aluminija. Za svaku veliku stranu kompaniju koja posluje s Aluminijem, a kako znamo to su i neki poznati svjetski koncerni, krajnje su neugodne činjenice o nejednakim pravima Hrvata i Bošnjaka u odnosu na Aluminij, Pitanje je kad će neka od tih kompanija potražiti novog dobavljača. Na to sam otvoreno upozorio direktora Aluminija, gospodina Brajkovića. Oni zarađuju dosta novca, no to ne može biti opravdanje za različiti tretman Hrvata i Bošnjaka. A Aluminij mora poštovati i neke moralne norme.