Vjesnik: 22. 05. 2002.
Bosanski zagrljaj
Hrvati, kao najmalobrojniji i najizmanipuliraniji narod u B
iH, sudjelovanjem na općim izborima u toj zemlji najvjerojatnije imaju posljednju postdaytonsku priliku da uđu u strukture vlasti i izbore se za prava koja su im zajamčena ustavomBRUNO LOPANDIĆ
Bez velike medijske pompe i dramatičnih najava, što vlast uglavnom čini kad se želi pohvaliti, u ponedjeljak je u Zagrebu održan veliki sastanak. Glavna tema je bila Bosna i Hercegovina. Dvojica ministara Tonino Picula i Krešimir Zubak razgovarali su s predstavnicima izbjegličkih udruga, nevladinih organizacija i K
atoličke crkve.Glavna namjera bila im je, naime, nagovoriti izbjeglice u Hrvatskoj da sudjeluju na općim izborima u BiH u listopadu ove godine. Logističkom potporom hrvatska bi vlada trebala pomoći u nagovaranju svih da im sudjelovanje na izborima omogućava sudjelovanje u tijelima vlasti, a time im daje i mogućnost za ostvarenje ravnopravnosti koja im po ustavu pripada.
Hrvatska se službena politika, dakle, ipak odlučila umiješati u BiH i to, kako je na sastanku naglašeno, na apolitičan način. Zrinjevac se napokon, nakon puno međusobnih prepucavanja i nemogućnosti same Vlade da zauzme stav prema Bosni, odlučio na jedini mogući put - kroz formu logističke pomoći snažnije podržati aktivnost suradnje i borbe bosanskih Hrvata za svoja prava unutar te države t
e pridonijeti jačanju umjerenih političkih snaga i civilnoga društva, multietničke i građanske BiH.Službeni Zagreb u posljednje dvije godine slao je Bosni i Hercegovini, pa onda i međunarodnoj zajednici, različite i proturječne poruke: nepromišljeno se i brzopleto tražila promjena Daytona, kantonizacija - vjerojatno da bi se barem nakratko mogli dodvoriti biračkome tijelu koje ih je proglasilo mrskim komunjarama i izdajnicima interesa bosanskih Hrvata. U strahu od Bosne i Hercegovine i međusobnim akrobaci
jama, koalicijska je vlada uglavnom odabrala ne činiti ništa. Međunarodni su joj predstavnici zamjerali nedovoljnu aktivnost, a Račanova vlada nije znala ono što HDZ-ova nije htjela - »zagrliti« BiH na europski način, podržavajući koncept jačanja civilne komponente društva.Povijest Balkana zorno je pokazala da problemi nastaju u onim sredinama gdje tradicija civilnog društva nikad nije postojala. Hrvatskoj je trebalo puno vremena da razvije kakvu takvu tradiciju, a u onim zemljama gdje to nije uspjelo pojavili su se ozbiljni problemi, pa i ratni sukobi (poput onog u Makedoniji).
Upravo stoga česti dolasci Javiera Solane u Skoplje i pokušaji da sukob riješi porukama o građanskoj državi, vladavini prava i perspektivi ulaska u veliku europsku obitelj, nisu zaustavili sukobe dviju strana. Po tko zna koji put su se kao jedina efikasna metoda pokazale prijetnje sankcijama, dakle »lupanje« po džepu i dolazak međunarodnih snaga.
Uz arhaične, populističke i ekstremno nastrojene stranke svih triju naroda, Bosna i Hercegovina sigurno ne bi sama preživjela da nije ugostila međunarodne snage, ali i da nije imala snažni međunarodni protektorat. Gospodari rata u kakvu takvu miru u BiH su postali gospodari financija, pa je u takvoj poziciji vrlo jednostavno manipulirati pr
eplašenim i siromašnim narodom.Politika je uvijek dobrim dijelom manipulacija, no kad se prijeđe određena granica, političari postaju zarobljenici vlastite manipulacije; HDZ-u je bilo vrlo teško objasniti da od pripojenja Hrvatskoj neće biti ništa, SDA polako shvaća da planirana majorizacija neće biti baš takva kakvu su je zamišljali, a SDS će morati popustiti pred snovima o etnički čistoj državi koju bi po mogućnosti financirao službeni Beograd.
Hrvati, kao najmalobrojniji i najizmanipuliraniji narod u BiH, sudjelovanjem na općim izborima u toj zemlji najvjerojatnije imaju posljednju postdaytonsku priliku da uđu u strukture vlasti i izbore se za prava koja su im zajamčena ustavom.
Ovakav model hrvatskoga »upletanja« u BiH, koji su promovirali Picula i Zubak, prije gotovo godinu dana predložio je i dio hrvatske diplomacije. No, dio politikanske partitokracije u Račanovoj koaliciji proglasio ga je antidržavnim činom.
No, da ne bilo zabune. BiH je od modela građanske države još jako daleko, a nacionalistički tabori čvrsti. Vrata građanske Bosne i Hercegovine samo su se malo odškrinula. Tu činjenicu bi stalno na umu trebao imati i novi visoki predstavnik Paddy Ashdown koji govori samo o borbi protiv korupcije. Nedovoljno, gospodine Ashdown.