Martić i direktor centra »Veritas« Sava Štrbac pred njegov odlazak u Haag ponavljali su da je Martić izdao naredbu za granatiranjem Zagreba »iz nužde jer su bili ugroženi Srbi u zapadnoj Slavoniji«. Martić je kasnije to obrazloženje korigirao i počeo govoriti da je izdao naredbu samo za granatiranje vojnih objekata u Zagrebu. Martić, tada predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, za odmazdu je, zbog akcije »Bljesak«, izdao zapovijed vojnim snagama hrvatskih Srba da napadnu tri hrvatska grada, uključujući i središte Zagreba, kazetnim bombama čija je jedina svrha ubijanje ljudi, piše u haškoj optužnici podignutoj samo dva mjeseca nakon počinjenog zločina.

Martić je, u optužnici protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj, naveden kao jedan od sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio prisilno ukloniti hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine teritorija Republike Hrvatske radi pripajanja tog područja Srbiji. U toj se optužnici »Martićeva policija« tereti za zločine na području Hrvatske Kostajnice, odnosno ubijanja stanovnika Dubice, Cerovljana i Baćin, zatim pokolje na području Saborskog, Škabrnje, Nadina, Bruške.

Martić se, nakon što je neko vrijeme živio na području srpskog entiteta u BiH, posljednjih godina skrivao u Srbiji pod lažnim imenom. On se zajedno sa zapovjednikom JNA za područje Vukovara Milom Mrkšićem dobrovoljno predao prošle srijede, gotovo sedam godina nakon podizanja optužnice. Zastupa ga beogradski odvjetnik Strahinja Kastratović, koji je pred odlazak u Haag rekao da očekuje proširenje optužnice jer će »Hrvati sve učiniti da što više štete nanesu Martiću i dokažu da su manje krivi za iseljenje hiljada Srba iz Krajine i za etničko čišćenje«.

Pokušaj neuobičajeno osebujnog Kastratovićeva izlaganja, koji je, predstavljajući se predsjedavajućem sucu, među ostalim kazao da će »iz razumljivih razloga zatajiti svoje godine« te da će zastupati Martića »ako ga zdravlje posluži«, kineski sudac prekinuo je poručivši ljubazno beogradskom odvjetniku da jedino želi čuti njegovo ime kao i ime njegova suradnika. Kastratović je poručio sudu da je Martić puno povjerenje u rad suda stekao »nešto kasnije« od samog odvjetnika koji ga je stekao kada je SRJ postala članicom UN-a.

»Od tog časa optuženi Martić smatra svojom građanskom obvezom da s puno vjere pristupi ovom uvaženom sudu«, kazao je Kastratović, najavljujući da kao njegov branitelj neće »inzistirati na ukidanju pritvora«. (Hina)