BRUXELLES, 22. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice ) - Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u svom izvještaju o kandidatskim zemljama, u tekstu posvećenom Sloveniji sugerira indirektno međunarodnu arbitražu u slučaju nepostizanja dogovora Slovenije i Hrvatske o otvorenim i neriješenim pitanjima. U točki 115. zaključaka poziva se Sloveniju na »nastavak potrage za sporazumom s Hrvatskom« i to o svim neriješenim pitanjima. »Ukoliko to nije moguće postići obostranim dogovorom«, rješenje treba tražiti u »međunarodnoj arbitraži«, navodi se u tom tekstu.

Taj je zaključak sažetak teksta u kome su se predlagači zalagali za primjenu paragrafa 4. zaključaka Europskog vijeća iz Helsinkija, a to je da se preporučuje arbitraža u situacijama kada se potroše ostala sredstva. Europsko je vijeće u Helsinkiju naime zahtijevalo od kandidata za EU da prije finalne faze priključivanja Uniji riješe sva otvorena pitanja sa susjedima, te da u krajnjem slučaju izlaz iz spora potraže u arbitraži Međunarodnog suda u Haagu. Preporučeni rok raspleta sporova je kraj 2004. godine.

Hrvatska je diplomacija reagairala na prvu poznatu varijantu zaključaka, onu dužu, gdje se uz čestitke na napretku u poslu sređivanja odnosa sa susjedima spominjalo doslovno nekoliko netočnosti i nepreciznosti. U zaključke u prvoj predloženoj verziji uneseni su komplimenti za zaključeni sporazum o nuklearki Krško i tražila se brza ratifikacija dogovora o granicama u Saboru.

Rutinski izvještaj Europskog parlamenenta o napretku kandidata za ulazak u EU proizveo je tako jednu Hrvatskoj zanimljivu epizodu o granici sa Slovenijom. Granica se uvijek vuče u svim parlamentarnim zaključcima; obično biva da parlamentarci koji predlažu amandmane trče ispred vremena i događaja, sve u najboljoj namjeri: To je uspjelo i »slovenskom« talijanskom zastupniku Demetriju Volcicu koji je, eto, nešto što je u fazi dogovaranja preoblikovao u dogovoreno. Izmjena zaključaka dovela je do za parlamentarne prilike neuobičajene žive rasprave u trokutu Volcic - Doris Pack - Komisijin čovjek iz Opće uprave za proširenje Pierre Mirel.

Uoči peglanja zaključaka, hrvatska je strana smatrala shodnim upozoriti na nepreciznosti, proslijedivši parlamentarcima iz Odbora za vanjsku politiku neobavezujući dokument - informaciju (non-paper) u kojem se kaže da Hrvatska pozdravlja rezoluciju Europskog parlamenta jer je ona »značajan podstrek Sloveniji i ostalim kandidatima«, i kurtoazno, izražava zadovoljstvo radi zadovoljstva Parlamenta postignutim napretkom u pregovorima.

No, Hrvatska misli da predloženi tekst parlamentarne rezolucije i amandmana sadrži neke faktografski i pravno netočne činjenice. Kao prvo, sporazum o granicama je samo parafiran, ne i potpisan što po slovu međunarodnog prava ne stvara stranama nikakve pravne obaveze, uključujući i obavezu ratifikacije. U prvoj varijanti zaključaka spomenuta je također i netočnost da su sporazum parafirali premijeri - taj su posao obavili stručnjaci, pri čemu je točna iako za ovaj slučaj nerelevantna opaska iz Slovenije da i iza stava stručnjaka mora stajati politička volja, što hrvatska strana niti ne negira.

Prema tome, predloženi amandmani žure ispred činjenica i ispred vremena tvrdnjom da se od Hrvatske »očekuje« potvrda sporazuma sa Slovenijom, što stvara - pogrešan! - utisak da sporazum zaista jest sklopljen, odnosno da je slovenska strana već potvrdila i zaključila svoju parlamentarnu proceduru (a nije!), te da se dio potvrđivanja sporazuma čeka samo na hrvatskoj strani bilateralnog aranžmana.

Hrvatska je strana na kraju neformalnog podneska podsjetila na unutarnje probleme s prihvaćanjem sporazuma: »Vlada se trudi za taj sporazum dobiti podršku svih relevantnih političkih čimbenika u Hrvatskoj: budući da ratifikacija zahtijeva dvije trećine glasova u Saboru, što se do sada nije uspjelo dobiti, Vlada će nastaviti proces političkih konzultacija kako bi ili dobila političku podršku potrebnu za eventualno potvrđivanje sporazuma (...) Međutim, ne može se isključiti da do toga neće doći, u tom slučaju kao mogući daljnji koraci u obzir dolaze ponovno otvaranje pregovora ili određena vrsta međunarodne arbitraže«.