Po svim dosadašnjim analizama, HDZ BiH unatoč svim previranjima i dalje uživa uvjerljivo povjerenje hrvatskoga biračkog tijela

U tim pregovorima sudjeluju i pojedini predstavnici međunarodne zajednice, kojima je, očito, u ovom trenutku, petnaest dana do isteka roka za prijavu predizbornih saveza (18. lipnja), situacija na hrvatskoj političkoj pozornici puno zanimljivija nego ona na bošnjačkoj ili srpskoj strani. Po svim dosadašnjim analizama, HDZ BiH unatoč svim previranjima poznatim događanjima oko »slučaja Jelavić« i dalje uživa uvjerljivo povjerenje hrvatskoga biračkog tijela. Javna je tajna da se takav rasplet, po kojem bi opet HDZ BiH jedini od hrvatskih stranaka prešao izborni prag od tri posto, ne sviđa previše međunarodnim predstavnicima i da se pokušava nekako pronaći »politička alternativa« HDZ-u. Zbog toga je u posljednjih nekoliko dana održano nekoliko sastanaka s čelnicima NHI-ja, HSS-a, HDU-a i Narodne stranke - Radom za boljitak, ne bi li se postigao dogovor o njihovom koaliranju kao svojevrsnoj protuteži HDZ-u, kao i eventualnoj Zubakovoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Informacije o rezultatima tih pregovora za sada su dosta proturječne. Zubak je izjavio da iako je u biti za »okrupnjavanje« hrvatske političke pozornice u BiH, NHI ne želi biti (samo) instrument međunarodne zajednice.

S druge strane, već su koalirali HNZ i HKDU u Hrvatski demokratski blok, uz otvoren poziv i ostalim hrvatskim strankama za ulaskom u veliku koaliciju, makar na razini države BiH ili na razini entiteta. Spekulira se kako bi čelnik HNZ-a Milenko Brkić mogao biti kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH tog bloka, pa čak i u slučaju da se u tu »veliku koaliciju« eventualno uključe HDZ BiH i ostale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora. Sam Brkić, koji se krajem prošlog tjedna susreo s v.d. predsjednikom HDZ-a BiH Barišom Čolakom drži kako je »prerano govoriti o tomu«. No, ne krije kako je »poznato da su jedni za veliku koaliciju stranaka s hrvatskim predznakom, a drugi samo za koaliranje s određenim strankama«.

Zanimanje za koaliranje unutar hrvatskih redova u BiH pokazuje, dakle, ne samo međunarodna zajednica, nego i mnoge hrvatske stranke. Dakako, različita je filozofija u tim nastojanjima, a u konačnici i različiti ciljevi, a kako stvari sada stoje od velike, zajedničke koalicije hrvatskih stranaka u BiH za izbore ipak neće biti ništa. Šimićev HSS, Zubakov NHI, Titanov EDU i Lijanovićev Radom za boljitak nisu na istoj valnoj dužini kao HDZ i ostale stranke okupljene oko HNS-a, dok su HNZ i HKDU tomu znatno bliži i spremniji na koaliranje, pa i s HDZ-om, s ciljem postizanja jedinstvenog stajališta barem oko minimuma ključnih nacionalnih pitanja Hrvata u BiH, ali da to, opet, ne bude kroz HNS; nego kroz neki drugi blok, odnosno koaliciju.