Jutarnji list: 04. 06. 2002.

Tomčić novi premijer

Piše: Zdenko Duka

Rejting HDZ-a je koncem svibnja bio 23 posto opredijeljenih birača SDP-a 16,4 posto, HNS je na 5,8 a HSS na 5,7 posto, pokazuje redovito istraživanje javnog mnijenja agencije Metron, ali gotovo su identični i rezultati agencije Puls.

Nikad za nove vlasti SDP nije bio toliko slab, a HDZ toliko jak. Ako se takav trend nastavi, on bi kod peteročlane koalicije, a osobito kod SDP-a mogao odagnati bilo kakvu primisao na prijevremene izbore. Taj HDZ-ov trend i ne može još dugo trajati, on će dosegnuti plafon i zaustaviti se, ali gotovo je već sigurno da SDP ne može računati da će u samostalnom izbornom nastupu biti prva stranka, bilo da su izbori na proljeće 2003. ili tek u ožujku 2004.

Realno je stoga govoriti i kalkulirati o mogućem novom predizbornom koaliranju barem nekih stranaka sadašnje koalicije. Ta želja za predizbornim koaliranjem prilično je vidljiva kod HSLS-a koji je, primjerice, za mješoviti izborni sustav, a Đurda Adlešić je prekjučer u našem listu apelirala na dogovor koalicijskih partnera o pravilima predizborne kampanje. To bi isključilo međusobno optuživanje, ali bi moglo značiti i želju za ponovnim čvršćim povezivanjem i zajedničkim nastupom na izborima.

Bez obzira što su izbori još dosta daleko, već su mnogi komentatori i analitičari zaključili kako je u posljednja dva tjedna počela predizborna kampanja, a kod širokih koalicija kakva je ova - to predizborno dizanje glava može posebno biti pogubno, jer se vlast ne cijepa popola nego se lomi u četiri ili pet dijelova.

Kroj novog izbornog zakona ovisi o tome hoće li se neke stranke sadašnje koalicije opet povezati. Mato Arlović već je rekao da ni ovaj izborni zakon neće biti onaj "pravi", odnosno takav koji bi za Hrvatsku bio prepoznatljiv i koji bi vrijedio i za tri ili četiri izborna ciklusa.

To znači da će izborni zakon opet biti politički dirigiran. Ono što Arlović zove alternativom, odnosno njegovom osbnom varijantom bio bi mješoviti izborni sustav, tako da se pola zastupnika bira razmjerno (uz otvorene liste) a pola većinski. Takva je varijanta, čini se, vjerojatnija od prve SDP-ove (Arlovićeve) varijante čistog razmjernog sustava u pet izbornih jedinica. Ako se prihvati mješoviti sustav pola-pola, onda će politički biti jasno da je sadašnja ili pak nešto manja koalicija ponovno spremna za predizbornu suradnju, na koaliranje kako bi uspješnije prošla većinski dio izbora.

Najviše se osluškuje što govori Tomčić, ne zato što je predsjednik Sabora nego jer je predsjednik HSS-a koji je polivalentan, pa je i najpogodnija stranka za poslijeizborno koaliranje.

Tomčić je sve svoje dosadašnje političke šanse znao vrlo racionalno iskoristiti, a on bi mogao biti taj koji će moći birati kakvu će vlast Hrvatska imati poslije izbora 2003. ili 2004. godine. I HSS će teško moći postići više od dvanaestak posto, ali ako se nešto bitno u Hrvatskoj ne dogodi, osim HSS-a još jedino HNS može biti treća stranka. HNS može biti koalicijski partner jedino SDP-u, ali nikako HDZ-u. Od malo jačih ostaje još jedino HSLS, ali on će biti preslab da bi HDZ-u bio dovoljan, odnosno da bi ga trebao. Jedina je njihova šansa neka nova predizborna koalicija sa SDP-om u kojoj bi ponovno dobili malo više nego što bi im dali birači.

Zlatko Tomčić dovoljno je distanciran, neideologiziran i prilagodljiv pa bi kao dobar pregovarač mogao vrlo skupo prodati svoju koalicijsku kožu, mnogi tvrde čak - mjestom premijera!

Osim toga u navadi je međunarodnih čimbenika da - kad su glavne stranke HDZ za kojeg nisu i neće biti, te SDP kao glavna stranka sadašnje neuspješne koalicije - pokušaju naći nekog trećeg, pa makar bio i predsjednik jedne ne tako utjecajne stranke.

Tomčić se za vrijeme dvaju posljednjih parlamentarnih izbora pokazao majstorom za stvaranje predizbornih koalicija - 1995. godine Novog sabora sa IDS-om i HNS-om a 2000. im se u četvorki priključio i LS. Ipak, i prije nego što prođe pola mandata, pregmatični Tomčić obično raskida sa svojim partnerima. U posljednjem je mandatu postao najžešći kritičar IDS-a kada je usvojen Statut istarske županije.

No, opet nije isključeno da će se HSS i IDS ponovno naći u sklopu HSS-ova predizbornog apela za regionalizacijom Hrvatske. Kada su Tomčića novinari prije neka tri mjeseca pitali o izgledima da bude predsjednik Vlade, Tomčić je odgovorio da premijer mora biti mlađi. Ova samokritična objektivnost ipak je više ciljala na Ivicu Račana koji je od Tomčića godinu dana stariji i ona ipak ne mora biti prepreka da nakon idućih izbora Tomčić na to mjesto "ne bude nagovoren".