ZAGREB, 5. lipnja - »Zbog nedostatka službenih podataka o konsolidiranom deficitu opće države, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Hrvatska nisu otvorili pregovore o novom stand-by aranžmanu, kako se to očekivalo«, kazao je u srijedu šef misije MMF-a Hans Flickenschild na konferenciji za novinare koja je održana nakon završetka njihova dvotjednog boravka u Hrvatskoj.

Procjene MMF-a govore da bi deficit države u Hrvatskoj ove godine mogao doseći 6,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Računice pokazuju da će samo najavljeni program gradnje autocesta ove godine proizvesti deficit težak oko dva posto BDP-a. Budući da se radi tek o grubim procjenama ememefovaca, u ovoj su instituciji odlučili sačekati službene Vladine podatke. Stoga se u rujnu, kada će Zagreb ponovno pohoditi MMF-ova misija, očekuje i početak pregovora o novom stand-by aranžmanu. Ti bi pregovori tada mogli i završiti, kaže Flickenschild.

U MMF-u nemaju ništa protiv da Vlada s novim stand-by aranžmanom - kad bude dogovoren - izađe pred Sabor, pod uvjetom da se time ne odugovlači cijeli proces, istaknuo je Flickenschild odgovarajući na novinarsko pitanje. Komentirao je i sastanak koji je u utorak imao s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, a na kojem je Mesić ponovno pozvao na zaokret u ekonomskoj politici zemlje.

Flickenschild se osvrnuo i na aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Pohvalio je postignutu makroekonomsku stabilnost, naglasivši da je Hrvatska lani ostvarila stopu gospodarskog rasta iznad četiri posto, a da podaci za travanj govore o stopi inflacije na godišnjoj razini od 2,2 posto. Ipak, prema predviđanjima MMF-a, gospodarski rast u Hrvatskoj u ovoj će se godini usporiti na 3,5 posto, a cjenovnu stabilnost trebat će održati. Kao glavne prijetnje stabilnosti hrvatskoga gospodarstva Flickenschild je naveo i dalje visoku razinu fiskalnog deficita, te javni dug, koji će najvjerojatnije doseći 54 posto BDP-a.

»Gospodarski je rast i dalje pod prijetnjom visokih državnih rashoda i nepotpuno provedenih strukturnih reformi. Iako smo svjesni da se približavaju izbori, očekujemo da će hrvatske vlasti nastaviti s provedbom oprezne monetarne politike, strukturnim reformama i smanjenjem fiskalnog deficita. O tome smo razgovarali i s premijerom, koji nam je potvrdio predanost nastavku reformi«, naglasio je Flickenschild.

Kao područja u kojima su mogući daljnji rezovi šef misije MMF-a je spomenuo proračunske izdatke za plaće, na koje, unatoč smanjenju, i dalje odlazi oko 10,5 posto BDP-a, kao i za subvencije i transfere, koji »jedu« oko petine BDP-a. Plaće korisnika proračuna mogle bi, dakle, i rasti, ali samo pod uvjetom da se dodatno smanji broj zaposlenih u državnoj upravi. MMF od Zagreba očekuje i da nastavi s reformama u sektoru obrane, zdravstva i tržišta rada. Inače, Flickenschildovo je mišljenje da će, zbog negativnih demografskih trendova, Hrvatska uskoro trebati reformirati i prvi mirovinski stup.

S druge strane, MMF je spreman podržati veća proračunska izdvajanja za područja koja potiču gospodarski rast, kao što su prosvjeta i gradnja infrastrukture, zaključio je Flickenschild.

Adriano Milovan