MOSTAR, 6. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čiji je dolazak u Bosnu i Hercegovinu najavljen za 17. lipnja, na sjednicu Međudržavnog vijeća RH i BiH, izjavio je za »Dnevni avaz« kako »dijeli ocjenu Beriza Belkića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, o određenom zastoju do kojeg je došlo u odnosima između RH i BiH«. »Bilo bi neozbiljno kada bih poricao da postoje i neki problemi«, ustvrdio je Mesić, komentirajući Belkićeve ocjene o ozbiljnim zastojima u odnosima s Hrvatskom (Ugovor o dvojnom državljanstvu, Luka Ploče, granica kod Kostajnice, itd.). Problemi u odnosima između dvije susjedne zemlje su, dakle, očiti, no hrvatski predsjednik i dalje ipak s optimizmom gleda na ukupnost odnosa RH i BiH jer »u relevantnim političkim krugovima i u Hrvatskoj i u BiH nesumnjivo postoji politička volja da se ne ugrozi ukupnost dobrih odnosa dviju zemalja i da se na tragu ostvarenog ide dalje«.

Neki međudržavni sporazumi, najavio je, bit će potpisani već tijekom idućeg sastanka Međudržavnog vijeća, a bit će otvorena i ozbiljna rasprava o tomu kako riješiti ono što se ukazuje kao problem u bilateralnim odnosima RH i BiH. Pritom, za svaki problem može se naći rješenje na temelju prepoznatih interesa obiju strana i spoznaje da rješenje ne smije biti takvo da se bilo koja strana osjeća gubitnikom.

Kada je, pak, riječ o ideji sastanka na vrhu trojice predsjednika – Hrvatske, BiH i SRJ u Sarajevu, Mesić je potvrdio kako je spreman doći u glavni bosansko-hercegovački grad »kako bi još jednom potvrdio da Republika Hrvatska poštuje međunarodno priznate granice BiH te da nema nikakvih pretenzija na bilo koji dio područja te zemlje«. Svrha tog sastanka bit će ispunjena »ako takva izjava (da SRJ nema pretenzija prema BiH) dođe i od jugoslavenskog predsjednika«.

Mesić je demantirao da je opalo njegovo zanimanje za Bosnu i Hercegovinu. To što se u posljednje vrijeme nije posebice oglašavao u vezi sa stanjem u BiH on je prokomentirao svojim jasnim i poznatim stajalištima o BiH, koje nema potrebe uvijek iznova ponavljati. BiH je, dodao je hrvatski predsjednik, jedna od tema svih razgovora koje vodi s inozemnim državnicima, bilo u Zagrebu, bilo tijekom posjeta drugim zemljama. Na kraju razgovora dotaknuo se i listopadskih izbora u BiH, izrazivši nadu da će oni utrti put daljnjoj demokratizaciji države u smislu ostvarivanja pune konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području, jačanja središnjih institucija i povratka izbjeglih i prognanih, uz poruku hrvatskim glasačima sljedećeg sadržaja: »Moja je ustavna obveza brinuti se o položaju Hrvata koji žive izvan Hrvatske, a njihova je domovina – Bosna i Hercegovina«.