Pozivajući se na dobro obaviještene izvore, ali neimenovane, sarajevsko Oslobođenje ističe Bosnu i Hercegovinu kao europski centar za pranje novca. Navodno je najveći broj sumnjivih transakcija u BiH ostvaren preko hercegovačkih poslovnica Zagrebačke, Hypo Alpe Adria i Reiffeisen HPB banke. Isti izvor tvrdi i da su od sredine protekle godine do kraja siječnja ove godine stvarni osnivači 208 fiktivnih poduzeća Federacije BiH, ali i Republike Srpske, preko računa spomenutih banaka u općinama Županije zapadnohercegovačke "oprali" gotovo 690 milijuna konvertibilnih maraka.

Spomenute banke, kako piše list, nisu prijavile novčane uplate mjerodavnim financijskim institucijama u Federaciji BiH te će se protiv upravitelja poslovnica podnijeti prekršajne te kaznene prijave. U svezi s nezakonitim transakcijama provodi se i istraga poslovanja 92 poduzeća u FBiH i RS, čiji su računi u poslovnicama spomenutih banaka blokirani. Oslobođenje ističe da se zbog blokade računa nije javio ni jedan vlasnik tvrtke čiji je račun blokiran. Sve stoga, kako kažu, upućuje na to da je riječ o poduzećima utemeljenima isključivo kako bi se preko njihovih računa prao novac. Znakovito je što je među vlasnicima nekih poduzeća podosta osoba iz Republike Hrvatske, a to pak upućuje na to da je novac zarađen u sumnjivim poslovima u susjedstvu dolazio u BiH "na pranje". Usto, postoji osnovana sumnja da je povećan promet novca posredovanjem spomenutih banaka u Županiji zapadnohercegovačkoj počeo odmah nakon upada međunarodne zajednice u Hercegovačku banku u Mostaru.

Tema pranja novca u Bosni i Hercegovini iz dana u dan poprima sve šire razmjere, posebice ako je suditi prema pisanju sarajevskih dnevnih listova. Istina, u tijeku je istraga Porezne uprave Federacije BiH, koja se provodi u suradnji s federalnim Ministarstvom unutarnjih poslova, ali službenih je informacija premalo ili ih u većini slučajeva gotovo i nema. U federalnome MUP-u nisu nam potvrdili niti demantirali neslužbene informacije iz spomenutih napisa, osim da je istraga o pranju novca u tijeku. Službeno je potvrđeno samo prošlotjedno uhićenje jednoga hrvatskog državljanina, koje se dovodi u svezu s pranjem novca, te kaznene prijave protiv sedmorice bivših dužnosnika općine Čapljina, od kojih su neki osnivači i nositelji vodećih dužnosti Javne ustanove "Zaklada kralja Tomislava".

Među fiktivnim tvrtkama koje su protekle i početkom ove godine obavljale najveći promet preko računa Zagrebačke, Hypo Alpe Adra i Reiffeisen HPB banke ističu se poduzeća iz Posušja: Promajna, Uzor, Vedeta i Alfex te Zelena gora i Okuka iz Travnika. Poduzeća su registrirana na imena ljudi koji se pojavljuju samo kao fiktivni vlasnici, a u praksi se pokazalo da je najčešće riječ o falsificiranim ispravama ljudi koji i ne znaju da se njihovo ime koristilo za registraciju neke tvrtke.

Financijska je policija FBiH, nakon provedenoga nadzora nad Zagrebačkom bankom BH, izvijestila da postoje razlozi za sumnju o određenim transakcijama kada je riječ o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca, priopćeno je iz Uprave Zagrebačke banke BH. Kažu da je banka nakon primitka nalaza provela kontrolu svih transakcija i ustanovila da u trenutku otvaranja računa spornim poslovnim subjektima nije mogla, niti morala znati, da su te tvrtke klasificirane kao "fantomske". Banka stoga nije imala osnova za odbijanje otvaranja i vođenja spomenutih računa.