Nema govora o tome da će Haški tribunal prepustiti neke slučajeve hrvatskom pravosuđu. Jednostavno, ne razumijemo što znači pojam preuzeti. One slučajeve koje smo pokrenuli kada je u pitanju Hrvatska, a riječ je o slučajevima Ademi i Gotovina, kao i one koje eventualno pokrenemo namjeravamo dovesti do kraja – kazala je Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, komentirajući najave da će hrvatski glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prilikom svog posjeta Haškom tribunalu 11. lipnja tražiti da Hrvatska preuzme dio slučajeva od tog Suda.

Prema riječima gospođe Hartmann, čelnici Suda u Haagu u razgovoru s Mladenom Bajićem žele vidjeti što on zapravo želi, no već sada se može reći da Haški tribunal nema namjeru sprječavati hrvatsko pravosuđe da, po uzoru na suđenje gospićkoj skupini, procesuira sve ratne zločine takozvane srednje i niže razine za koje prikupi dokaze. Štoviše, Sud bi pozdravio ozbiljan pristup hrvatskog pravosuđa koje bi se uhvatilo u koštac sa svim slučajevima ratnih zločina počinjenih na području zemlje. Međutim, za sebe zadržava pravo procesuirati glavne slučajeve, u koje je upleten sam vrh odgovoran za ratne zločine. U svakom slučaju, preuzimanje nekih slučajeva za koje je Haški sud posebno zainteresiran od strane Hrvatske ne dolazi u obzir.

Spekulacije o prepuštanju određenih slučajeva hrvatskim sudovima pojavila se prilikom nedavnog posjeta Carle del Ponte Hrvatskoj, kojom prilikom se sastala i s Mladenom Bajićem i samim vrhom Vlade. Tada je glavna hrvatska tužiteljica govorila o razgovorima Suda i hrvatske Vlade o mogućnostima da se dio sudskih procesa prepusti hrvatskim sudovima. Dodamo li tome izjavu Gorana Granića da je dogovorena čvršća suradnja Državnog odvjetništva i Haškog suda, te inauguracijski govor Mladena Bajića u kojem je ustvrdio da je Državno odvjetništvo sposobno od Haškog suda preuzeti progon ratnih zločina, kao i to da je zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda spreman da hrvatsko pravosuđe sve predmete iz nadležnosti Haškog suda za Hrvatsku sa sigurnošću privede kraju i dovrši u skladu sa zakonom – stvoren je dojam kako je »rasterećenje« Haškog suda, odnosno premještanje njegovih predmeta u Hrvatsku skoro pa gotova stvar. Očito, stvari ne stoje tako, neće biti »razmjene predmeta«. Haški sud će nastaviti raditi po svome, procesuirajući »krupne ribe« i dovršavajući ono već započeto, uz istovremeno ostavljanje prostora Bajiću i državnom odvjetništvu te hrvatskom sudstvu u cjelini da svoju spremnost progona ratnih zločina dokažu na slučajevima niže razine koje sami pokrenu.

Takav pristup Haški sud ima prema Hrvatskoj i Srbiji, dok je u odnosu prema Bosni i Hercegovini nešto fleksibilniji. Zbog stanja u tamošnjem pravosuđu Haški je tribunal od početka počeo raditi na slučajevima visoke, srednje i niže razine. Nakon skorašnjeg izvještaja generalnog tajnika UN-a Kofija Annana o stanju u bosansko-hercegovačkom pravosuđu, te posjeta predsjednika Suda Sarajevu za desetak dana i razgovora s tamošnjim državnim čelnicima i visokim predstavnikom međunarodne zajednice Paddyjem Ashdownom– vidjet će se što treba uraditi da BiH može ozbiljno voditi slučajeve kojima se ne bavi Haški sud, pa eventualno, zbog velikog broja predmeta i zatrpanosti poslom, i neke slučajeve srednje i niže razine koje je Haški sud već pokrenuo.

Florence Hartmann nije nam htjela potvrditi sprema li Haški sud spreman nove optužnice za zločine počinjene u Hrvatskoj o čemu se u hrvatskoj javnosti također spekulira. No, poznavajući djelovanje i pristup tog Suda, te imajući u vidu izjavu same Carle del Ponte danu za vrijeme boravka u Hrvatskoj, teško je pretpostaviti da će sve završiti na slučajevima Ademi i Gotovina. Sigurno je, međutim, da će tijekom Bajićeva posjete Haagu i o tome biti govora.